U SPLITU je u gluho doba noći srušen spomenik partizanskom heroju Radi Končaru.
Incident se dogodio nešto oko 4:35 ujutro. Muška osoba je iz ležišta, zajedno s postoljem, izvalila spomenik partizanskom heroju Radi Končaru u parku Bačvice, potvrdila je splitska policija.
No, prilikom rušenja bista je vandalu pala na nogu i ozlijedila ga. To je policiji uvelike olakšalo posao.
No, tko je bio Rade Končar kojemu je u Splitu srušen spomenik?
Ovo nije prvi spomenik koji je srušen. Zapravo, početkom devedesetih srušena je ili uklonjena većina spomenika koja je slavila Narodnooslobodilačku borbu iz Drugog svjetskog rata. Spomenik Radi Končaru jedan je od rijetkih koji je preživio.
Rade Končar bio je hrvatski Srbin, a kao predratni komunist godinama je bio na meti beogradskog režima. Komunističke stranke u to doba su bile zabranjene kao neprijatelji monarhije, a Končar je dio tridesetih proveo u zatvoru. Končar je rođen 1911. godine, a članom Komunističke partije postao je 1934. Već 1936. bio je u zatvoru u Srijemskoj Mitrovici.
Kad je počeo ustanak protiv Nijemaca u ljeto 1941. godine, Rade Končar jedno kraće vrijeme boravi u Srbiji gdje pomaže organizaciji ustanka. No, ustanak u Srbiji je bio vrlo brzo ugušen, a antifašistička borba vodila se mahom u Hrvatskoj i BiH, na području tadašnje marionetske NDH.
Kome je zasmetao borac protiv talijanskih okupatora?
Kao jedan od organizatora, Končar početkom jeseni 1941. godine boravi u Dalmaciji. U Splitu je organizirao nekoliko napada protiv Talijana pod čijom se kontrolom grad tada nalazio.
17. studenog 1941. godine uhvaćen je u talijanskoj zasjedi kad se vraćao iz Šibenika. Pretučen je i završio je u bolnici. Talijani, po svoj prilici, u startu nisu znali koga su uhvatili. No, ustaše su im javili o kome se radi. Končar je izveden pred talijanski sud gdje nije imao nikakve šanse. Suđenje je bila formalnost, a Končar je osuđen na smrt.
Strijeljan je 22. svibnja 1942. godine u Šibeniku. U jugoslavensku mitologiju će kasnije ući njegove navodne zadnje riječi: “Milost ne tražim, milost vam ne bi ni dao.” No, ne postoje konkretni dokazi da je Končar to i izgovorio pred talijanskim ubojicama.
Nakon rata proglašen je narodnim herojem.
Rade Končar je, dakle, dizao ustanak protiv talijanskih okupatora. Igrom slučaja svoj kratki ratni put proveo je ratujući dobrim dijelom protiv talijanskih fašista, okupatora Dalmacije. Djelovao je u Splitu, gradu u kojem su Talijani u to doba radili brojne zločine. Grad su Talijanima na pladnju poklonili ustaše, njihovi vjerni saveznici, sramotnim Rimskim ugovorima u svibnju 1941.