Bezrazložni osjećaj tuge, beznadežnost i osjećaj bespomoći, pad energije i osjećanje umora, promjene u tjelesnoj težini, poremećaj spavanja i još mnogo toga ukazuje na to da je osoba depresivna.
O tome šta je depresija, kako je prepoznati, kada je opasna, ali i kako se liječi razgovarali smo sa Tanjom Radosavac, psihologom u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Banjaluka, koja kaže da je depresija patološko stanje koje ometa funkcionisanje osobe i destruktivno je po samu osobu koja od nje pati.
“Depresija dovodi do značajnog narušavanja samopoštovanja, te do negativne slike o sebi. Osoba je beznadežna u pogledu budućnosti, zapravo vjeruje da stvari neće izgledati bolje, gubi interes za posao, napredak u karijeri i druženje. Misli su izrazito negativne i nemaju adekvatnu podlogu u realnosti”, objašnjava Radosavac.
KAKO POČINJE DEPRESIJA
Depresija, kaže ona, obično počinje postepeno, kontakti i uobičajeni razgovori sa ljudima polako postaju prazni i dosadni.
“Gubi se zanimanje za svakodnevne obaveze, za bliske i drage osobe, gotovo sve aktivnosti su praćene strahom, napetošću i nelagodom”, objašnjava Radosavac.
Prema njenim riječima, depresija je opasna ukoliko se ne prepozna i ne liječi te da je kod muškaraca često prikrivena iza agresivnog, razdražljivog ponašanja ili pretjeranog konzumiranja alkohola”, napominje ona, te dodaje:
“Teško je da osoba sama prepozna da je u depresiji, jer obično se misli kako je to privremeno stanje koje će proći samo od sebe, a javlja se kao posljedica djelovanja različitih faktora”.
VRSTE DEPRESIJE: Depresija ima više vrsta i različito se tretiraju.
Veliku depresiju karakteriše kombinacija simptoma koji bitno umanjuju sposobnost osobe da radi, spava, uči, jede i uživa u svakodnevnim aktivnostima, i ona je praćena stalno prisutnim doživljajem krivice.
Dodaje da je postporođajna depresija povezana sa pojavom socijalnih i psiholoških promjena u vezi sa postojanjem bebe.
“Psihotična depresija je ozbiljan oblik depresije koji je kombinovan sa psihozom, koja može biti ispoljena kroz halucinacije, zablude ili neki drugi poremećaj praćen gubitkom kontakta sa realnošću”, naglasila je Radosavac.
LIJEČENJE DEPRESIJE: Liječenje podrazumijeva ozbiljan medicinski pregled.
“U procesu liječenja koriste se antidepresivi u kombinaciji sa psihoterapijom. Bitno je razgovarati sa stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja o pronalaženju tretmana koji pacijentu najviše odgovara”, ističe ovaj psiholog.
Prema njenim riječima, kroz takav pristup osoba nauči da prepozna simptome depresije, kao i glavne okidače koji su uzrok depresije, te se samim tim smanjuje mogućnost njenog ponovnog javljanja.
TUGA: U psihologiji tuga se smatra zdravim osjećanjem, ona je normalna emocija koja se javlja tokom života kao i radost i uzbuđenje.
“Tugu prati srazmjeran odnos jačine događaja koji je izazvao po pitanju mišljenja o sebi koje osoba ima. Ona je ograničenog vremenskog roka, osoba iako je tužna nastavlja da bude produktivna i nije obeshrabrena u pogledu budućnosti, njene negativne ili tužne misli su realne”, zaključila je Tanja Radosavac.
Marija Gajić