Većina ljudi diljem svijeta vjeruje da kapitalizam u svom sadašnjem obliku čini više štete nego koristi, pokazalo je istraživanje uoči ovotjednog sastanka poslovnih i političkih lidera u Davosu.
Edelman Trust Barometer, anketni upitnik koji zadnjih dvadeset godina mjeri razinu povjerenja u temeljne društvene institucije, ove je godine testu povjerenja podvrgnuo i kapitalizam. Autori studije izjavili su da su ranija istraživanja ukazala na osjećaj rastuće nejednakosti, što ih je potaknulo da ispitaju počinju li ljudi sumnjati u kapitalistički sustav.
David Bersoff, vodeći istraživač studije, rekao je da rezultati pokazuju da je odgovor na to pitanje potvrdan. Anketirano je više od 34.000 ljudi u 28 zemalja, od čega se ukupno 57% složilo s tvrdnjom da “kapitalizam kakav postoji danas čini više štete nego koristi u svijetu”. Samo 18% ispitanika smatra da kapitalizam funkcionira za njih osobno, 34% nisu sigurni, a većina, 48%, smatra da ih je kapitalizam iznevjerio.
Najveći udjeli ispitanika koji smatraju da kapitalizam čini više štete nego koristi zabilježeni su na Tajlandu i u Indiji (75%, odnosno 74% ispitanika), dok ih neke europske države poput Francuske slijede s također visokih 69%. Australija, Kanada, SAD, Južna Koreja, Hong Kong i Japan jedine su države u kojima se većina nije složila s tvrdnjom da kapitalizam čini više štete nego koristi. Očekivano, na individualnoj razini se pokazalo da su bogatiji i oni s fakultetskim obrazovanjem iskazali veću razinu povjerenja u kapitalistički sustav od siromašnijih i ispitanika s nižim stupnjem obrazovanja.
Istraživanje je potvrdilo raširenu zabrinutost zbog klimatskih promjena, tempa tehnološkog napretka i širenja nesigurnih oblika rada, kao i nepovjerenje u medije i osjećaj da nacionalne vlade nisu dorasle aktualnim izazovima poput klimatskih promjena i osiguranja zdravstvene skrbi. Podatak koji je obradovao korporativne čelnike koji su se ovaj tjedan okupili u Davosu jest onaj da povjerenje u nacionalne vlada pada, dok povjerenje u korporacije raste u odnosu na prethodne godine. Također, 92% zaposlenih ispitanika izjavilo je da bi direktori korporacija trebali govoriti o današnjim društvenim i etičkim pitanjima poput nejednakosti u prihodima.
Richard Edelman, izvršni direktor Edelmana, komentirao je veću razinu povjerenja u biznis nego u političare tako što je objasnio da su populističke i pristrane vlade ostavile prazninu u koju je “uskočio” biznis. Međutim, podaci ne idu sasvim u prilog takvom viđenju: iako privatne kompanije uživaju nešto višu razinu povjerenja od vlada, direktori kompanija tek su na četvrtom mjestu s 51% povjerenja. Prva tri mjesta zauzimaju znanstvenici (80%), članovi lokalne zajednice (69%) i građani (65%). Bitan je također i podatak da ispitanici ne smatraju kompanije etičnima – jedina društvena institucija koju ispitanici smatraju etičnom su nevladine organizacije. Unatoč padu povjerenja u političare, rezultati ne upućuju na to da ljudi smatraju da se borba protiv nejednakosti u prihodima i klimatskih promjena treba prepustiti kompanijama. Kraće rečeno, iako pada povjerenje u nacionalne vlade, ni kapital ne stoji puno bolje.