Wednesday, November 20, 2024

Srećko Horvat i Pamela Anderson: Bogati uporno uništavaju planetu

Filozof i pisac Srećko Horvat s glumicom Pamelom Anderson dao je intervju za njujorški magazin Jacobin, u kojem su govorili o tome zašto podržavaju proteste žutih prsluka u Francuskoj, o krizi Evropske unije i svom aktivizmu. Razgovor je vodio historičar David Broder.

Odgovarajući na pitanje što joj znače protesti žutih prsluka, Pamela Anderson, koja od početka ove godine živi u Francuskoj, kazala je da je htjela shvatiti što stoji iza nasilja učesnika protesta.

– Nekoliko dana nakon što su protesti počeli u Francuskoj, otputovala sam u Milano. Tamo je Matteo Salvini (talijanski ministar unutarnjih poslova, op. a.) govorio da je Macron problem Francuza. Ja to vidim drugačije. Mislim da je to evropski problem. Na isti način na koji je porast ksenofobije u Italiji evropski problem. Ne samo talijanski. Malo prije nego što sam stigla u Italiju, vodećem talijanskom kuharu Vittoriju Castellaniju rekli su da ne koristi “strane recepte” u svojoj tv-emisiji. Obožavam talijansku hranu, ali što je talijanska ili bilo koja druga kuhinja bez “stranih uticaja”? Vjerujem i da sam Salvini voli “stranu hranu”, rekla je Anderson, a Horvat je dodao kako je to sjajna detekcija problema.

– Počelo je još 2009. kampanjom Silvija Berlusconija protiv “ne-talijanske” hrane u Italiji. To je kontinuiran proces “normalizacije”, polagano uvođenje mjera ili čak zakona koji će se u skoroj budućnosti činiti “normalnima”. Ako se dobro sjećam, upravo je Vittorio Castellani prije deset godina isticao kako ne postoji autentična “talijanska hrana” jer je rajčica iz Perua, a špageti su iz Kine. Dakle, bez stranih utjecaja “talijanska hrana” bi doslovno imala drugačiji okus. Kad govoriš da Salvini vjerojatno voli “stranu hranu”, onda zapravo imenuješ pravi problem, poentirao je Horvat.

7srecko

S obzirom na to da je Pamela Anderson već dugo angažovana oko ekoloških problema, Broder ju je pitao šta misli o navodima francuskih funkcionera i nekih medija da učesnici protesta u Parizu ignorišu potrebe za zaštitom okoliša.

– Ne vjerujem da bi siromašni trebali plaćati zbog klimatskih promjena. Ipak, oni jesu ti koji plaćaju najveću cijenu. Neki kažu da su učesnici protesta u Francuskoj protestovali kako bi mogli nastaviti zagađivati planetu. Ne vjerujem da je tako. Protestuju jer bogati uporno uništavaju planetu, a siromašni za to plaćaju, odgovorila je glumica, dodajući kako su protesti počeli kad je Macron najavio povećanje poreza na dizelska goriva s namjerom da se dizelski automobili ukinu do 2040.

Horvat je komentirao da takav problem ima i Njemačka, u kojoj mnogi gradovi brane korištenje automobila na dizel-gorivo.

– Ali znate gdje će ih izvesti? Većinom na Balkan i u istočnu Europu. I ne možete kriviti ljude što kupuju ovakve automobile. Jeftiniji su, a ljudi već žive u teškim uvjetima. Uvijek je takav slučaj s kapitalizmom; nemate samo interni rascjep, unutar zapadnoeuropskih društava, bogatih i siromašnih, nego i onaj između centra i periferije Europske unije, upozorio je Horvat.

Na pitanje zašto su se ljudi toliko iznenadili što Pamela Anderson govori o aktualnim političkim pitanjima, unatoč njenom stalnom aktivizmu, Srećko Horvat je komentarisao da je to vjerojatno zato što ju većina i dalje poistovjećuje sa serijom “Baywatch” i Playboyem.

– Plaža. Kalifornija. Eskapizam. Bila sam dio toga. Ali to mi daje privilegiju i priliku da progovorim o mnogim stvarima u koje vjerujem, zaključila je Anderson.

 

Povezane vijesti

Svako drugo dijete u BiH živi u siromaštvu

Foto: N1

Međunarodni je dan borbe protiv siromaštva. Broj socijalno ugrožen u Bosni i Hercegovini raste, ali bez socijalne karte, nemoguće ga je tačno utvrditi. No, procjenjuje se da je gotovo polovina djece u BiH, uz oko 80% penzionera, u stanju siromaštva. Dok više od 17 hiljada građana BiH čeka u redovima za obrok u javnim kuhinjama, predstavnici vlasti, valjda imaju, preča posla.

Da li je kapitalizam zaista uzrok globalne nejednakosti?

Foto: Shutterstock

Zapadni posmatrači tretiraju nejednakost kao unutrašnje pitanje. Dok postoji jak argument i za jačanje mreža socijalne sigurnosti u razvijenim zemljama, ovakav pristup ipak zanemaruje težak položaj stotina miliona ljudi širom svijeta koji žive u ekstremnom siromaštvu

Popular Articles