Već sedmicama Italijani izlaze na ulice i protestvuju protiv desničarskog populizma. Takozvani pokret „Sardine“ rođen je preko noći i nalazi se pred velikim izazovima.
Autor Helena Kaschel za Deutche Welle
Zbijeni skupovi ljudi na trgovima italijanskih gradova. Mnogi u rukama drže kartonske natpise u obliku sardina, koje su sami napravili. Već mjesec dana takvi prizori obilaze svijet. Protesti su počeli sredinom novembra jednim iznenadnim okupljanjem u Bolonji, na koje su putem Facebooka pozvali 32-godišnji nastavnik sportskog odgoja i savjetnik za energetiku Mattia Santorij, kao i trojica njihovih prijatelja. Santori je u međuvremenu preuzeo ulogu glasnogovornika “Sardina”. Njihov cilj bio je da mobiliziraju što više ljudi tokom posjete bivšeg ministra unutarnjih poslova i šefa desničarske stranke Lega Mattea Salvinija, koji je u ovaj grad dolazio povodom skupa u okviru svoje predizborne kampanje. U pozivu je stajalo da na centralni gradski trg treba doći toliko ljudi da bi morali stajati zbijeni jedni uz druge – poput sardina u konzervi.
I zaista: oko 15.000 osoba se odazvalo pozivu. Slične demonstracije su od tada održane u brojnim italijanskim gradovima. Tokom prošlog vikenda, prema navodima organizatora, oko 100.000 “sardina” ispunilo je rimski Piazza San Giovanni, gdje se tradicionalno održavaju skupovi ljevičarskih grupa i sindikata. Italijani su u subotu demonstrirali i izvan zemlje – primjerice, u Parizu i Dresdenu.
Protesti na trgu u Firenci. Spontanom pozivu četvorice građana odazvalo se 15.000 građana. Tako su nastale “Sardine”
Po volji razočaranih birača
Malo toga je poznato o učesnicima protesta. Na mnogim fotografijama mogu se vidjeti ljudi različite starosne dobi. No, njihova poruka je jasnija: „Sardine” bi željele „povratak pristojnosti, novi stil politike, a da to direktno ne vodi nekom specifičnom sadržaju”, kaže Christian Blasberg, istoričar s Rimskog univerziteta, koji se, između ostalog, bavi istraživanjem istorije političkih pokreta u Evropi. Pokretu “Sardine” je dosta „grubih i vrlo oštrih tonova u političkom diskursu i izuzetno polarizirane politike”. Na Facebook stranici ovog pokreta, koju već prati skoro 270.000 ljudi, piše: “Zahtijevamo da nasilje u svim oblicima nestane iz političkog jezika i političkih sadržaja.”
Blasberga ne čudi to što “sardine” u tako velikom broju izlaze na ulice. S jedne strane, u Italiji sve što je „na bilo koji način usmjereno protiv etabliranih oblika ili političkih aktera” dugi niz godina ima veliki odjek – a Salvini je, kako ističe, uprkos svojoj kontroverznoj populističkoj retorici tokom vršenja ministarske dužnosti, bio dio upravo te etablrane politike.
S druge strane, smatra Blasberg, oni profitiraju zbog pada pokreta Pet zvjezdica, a i ljevičarsko-populistička stranka, nastala 2009. iz protestnog pokreta okupljenog oko kabaretsiste Beppea Grilloa, prvobitno je bila alternativa političkom establišmentu da bi 2018. ušla u koaliciju s desničarskom Legom, a od septembra vlada Italijom zajedno sa socijaldemokratskim Partito Democratico (PD). Veliki dio razočaranih birača vjerovatno pokret “Sardine” shvata kao “ponovno rođenje vlastitih ideja”, kaže Blasberg i dodaje da je ovaj pokret “daleko manje organiziran nego što je tada bio Pet zvijezda”.
Budućnost pokreta, koji je naišao na dobar odjek kod nezadovoljnih birača,posve je neizvjesna
„Simpatična riba” i njeni nedostaci
Ovaj istoričar smatra nedostatak organizacijske strukture “Sardina” jednim od najvećih izazova pokreta. Činjenica da nemaju sadržajni program mogla bi „neko vrijeme proći dobro, sve dok ovaj pokret ne dopusti da bude instrumentaliziran”. Ali: “Čim postane jasno da iza njih stoji neka stranka ili pokret – a posebno bi Pet zvijezdica bio zainteresiran da uskoči u ovaj voz -“Sardine” će vjerojatno utonuti u svakodnevicu i njihova poruka neće imati daljnjeg odjeka. Pripadnici pokreta su već pogriješili i stoga što su se s jedne strane predstavili kao široka društvena inicijativa a istovremeno djelovali koristeći se “simbolikom ljevice”, poput pjevanja antifašističke partizanske pjesme ´Bella Ciao´”, kaže Blasberg. Glasnogovornik “Sardina” Santori nedavno je za kanal ntv izjavio: “Mi najprije stojimo iza italijanskog ustava. A onda poštujemo jednakost ali i različitosti, pravo da se zastupa neka ideja, bez da se oni koji drugačije misle odmah proglašavaju neprijateljima. No te ideje prije svega zastupa ljevica. Zato bih rekao da su naše pozicije, više pozicije ljevice.”
I sociajaldemokratski PD ali i Pet zvjezdica su se pozitivno izjasnile o “Sardinama”. Ali da bi one mogle ugroziti Salvinija, u to Blasberg ne vjeruje, Donatelli della Porta, direktorica Centra za istraživanje društvenih pokreta u Firenci, kaže kako je teško prognozirati budućnost “Sardina”: “Pokret, koji su pokrenule četiri osobe, nije samo moguće samo instrumentalizirati. I njegov sadržaj i ciljevi se tek razrađuju.”
Naredni dani i sedmice trebali bi pokazati jesu li se oni priključili drugim trendovima poput ekološkog ili feminističkog, te kakvu ulogu za njih imaju teme poput socijalne pravde i klimatskih promjena.
Donatelli della Porta je uvjerena da je odabir sardine kao simbola bio ispravna odluka. Na božićnoj pijaci u Firenci, kaže, ove godine se sve i svašta može kupiti u formi sardine, čak i nakit. “To je simpatična riba, a ne morski pas”, kaže della Porta. “Simbol funkcionira – koliko još dugo teško je reći. Komično bi zvučalo da se stranka zove sardina.”
Bez obzira u kojem se smjeru razvija pokret – akcije protiv desničarskog populizma se nastavljaju kako u velikim tako i u malim gradovima kao što su Biella, Cremona i Monselice..