Wednesday, November 20, 2024

Reparacije za ropstvo

Američko Sveučilište Georgetown davat će prednost pri upisu studenata potomcima nekadašnjih robova čiji je rad i život bio dijelom povijesti ove institucije

 FOTO: Gordon Parks, At Segregated Drinking Fountain, Mobile, Alabama, 1956, Gordon Parks fondacija

Američko Sveučilište Georgetown objavilo je zaključke radne skupine koja se bavila temama ropstva, sjećanja i pomirenja kako bi se otvorio dijalog i ostvarile preporuke za buduće ciljeve. Na temelju izvještaja, predsjednik sveučilišta John J. DeGioia najavio je kako će potomci svih robova čiji je rad i život bio dijelom povijesti ove institucije, imati prednost pri upisivanju na sveučilište i njegove studijske programe. Odluka je donesena godinu dana nakon što su studentski aktivisti započeli akciju kako bi se sveučilište suočilo sa svojom robovlasničkom prošlošću. Godine 1838., dvjesto sedamdeset dvoje robova koji su tada pripadali sveučilištu, prodano je plantažama u Louisiani kako bi sveučilište moglo nastaviti s radom, a aktivisti su zahtijevali da se preimenuju dvije građevine s imenima bivših rektora koji su sudjelovali u njihovoj prodaji.

Preporuke radne skupine, između ostalog, spominju i potrebu za javnim spomenikom kako bi se očuvalo sjećanje, te daljnje istraživanje i uspostavljanje Instituta za proučavanje ropstva i njegovog nasljeđa. Ipak, odluka o reparacijama očekivano je izazvala najviše polemika, posebno zato što istovremeno ne uključuje financijsku podršku, iako je i to naznačeno u preporukama. I dok dio javnosti smatra kako je ovo “dobar početak”, drugi se pitaju može li ovaj korak utjecati na druge američke institucije, prenosi portal Colorlines.

Jamiles Lartey u Guardianu piše kako “dokaz duga prema crnim Amerikancima nije vidljiv u bilo kojem kupoprodajnom ugovoru, nego socijalnoj i ekonomskoj stvarnosti koja je definirala svakodnevni život već četiristo godina”. Georgetown svoje postojanje duguje sudjelovanju u trgovini ljudima, no isto se može reći i za cijele Sjedinjene države. Dug prema crnim Amerikancima ne varira prema tome može li se povezati s nekim specifičnim događajem i glavnina problema ne leži u tome da je jedna institucija povezana s povijesnim moralnim skandalom, nego u tome što je robovlasništo bilo hegemonijski socijalni poredak, tvrdi Lartey. On i njegove posljedice bile su univerzalne i nadilazile su granice jednog sveučilišnog kampusa, stoga i “podmirivanju” njegova duga treba pristupiti univerzalno.kulturpunkt.hr

Piše: Martina Domladovac, 

Povezane vijesti

Kako je komšija, popije li se šta?

Foto: flickr.com/photos/cuskey

Trebalo je nesretnom cariniku vremena da im objasni da je to gdje su oni zapravo granični prelaz i da su u zadnjih pet minuta četiri puta državu promijenili. I da on stvarno ne zna ko je i šta je ta trafika, ali da ako još samo jednom pređu granicu, on im lično garantuje da im trafika neće godinama zatrebati.

Zuckerberg: Bijela kuća vršila pritisak na Metu da cenzurira sadržaj o Covidu

Foto: Alex Wong/Getty Images

Glavni izvršni direktor kompanije Meta Mark Zuckerberg izjavio je kako žali što se ta kompanija povinovala pritisku administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena da cenzurira sadržaj na društvenim platforama, prenosi agencija Tanjug.

Popular Articles