Aktivizam je riječ koju često čujemo i koristimo, no pitanje je u kojoj mjeri je i razumijemo.
Piše: Mirjana Tešanović
U najširem smislu aktivizam je stav prema kome su nečiji pogledi na svijet, ideologija ili teorija, bezvrijedni u koliko se ne nastoje primijeniti u praksi, odnosno akcijom provesti ili pokušati provesti određene društvene promjene koje su u skadu sa takvim idejama.
U užem smislu to su sve radnje koje se poduzimaju u skadu sa aktivističkim stavom, a osobe koje ih provode nazivaju se aktivisti.
Definicije su ipak jedno, a stvarnost nešto drugo. Mi ne možemo spasiti polarne medvjede, ne zato što su nam tako daleko, već zato što je ugroženost ove vrste posljedica složenih globalnih problema. Ali možemo na te probleme ukazati, ma kako se nekima to možda činilo smiješnim, i to je oblik aktivizma, i važan je i za nas.
Većina ljudi u našoj zemlji je za neke promjene, bar deklarativno. Pretpostavimo da se te promjene dese sutra. Da ih vode neki novi, pošteni ljudi, koji znaju svoj posao. Pretpostavimo da imaju jasnu viziju i spreman plan. Šta mislite koliko bi im vremena trebalo samo da prikupe podatke koliko duboko smo pali, da pripreme optužnice protiv onih koji su nas doveli u blato u kome se godinama gušimo, reformišu školstvo, zdravstvo…
Ako uistinu želimo promjene, moramo znati dvije stvari. Prvo, naoružati se strpljenjem, jer preko noći mogu samo pasti vlade, ali to čak nije ni početak promjena. To je samo mogućnost da neko preuzme odgovornost da se prihvati tog teškog i rizičnog posla, zvanog promjene.
Druga stvar je naša odgovornost i angažman, ono što je aktivizam u užem smislu.
Učešćem u tim naizgled malim, lokalnim aktivnostima, mi zapravo činimo velike stvari. Učimo se odgovornosti, timskom radu, solidarnosti, strpljenju i što je mislim navažnije, lomimo svoje strahove, strahove koji nam se nameću već peko 20 godina.
Svaka promjena u lokalnoj zajednici je kamenčić u temeljima za dalje promjene, one na višim nivoima, pa i globalne, kao “Edekat leptira”.
Aktivisti Inicijative građana “Rekreativna zona Banjaluka” i njihova borba da na Banj brdu/Šehitlucima ne bude dozvoljen saobraćaj automobilima, izuzev onih koji to nužno moraju, stanara, vlasnika zemljišta, službenih i vozila zaposlenih u objektima na Banj brdu/Šehitlucima itd., nije samo borba za očuvanje najdražeg brda i zelene oaze, borba je to i za identitet ove lokalne zajednice.
Poznata kao grad zelenila, Banjaluka zadnjih godina sve više gubi svoje zelene površine. Svi građani koji su danas na poziv Inicijative građana “Rekreativna zona Banjaluka” prošetali do vrha najdražeg brda, do Spomenika palim Krajišnicima iz II Svjetskog rata, dali su svoj doprinos očuvanju identiteta svoga grada.
Bolju poruku Gradskoj upravi Banjaluke nisu mogli poslati.
Vezani članci:
Rekreativna zona Banjaluka – Šetnja “Pozdrav jeseni”
Састанак градоначелника и активиста Рекреативне зоне Бањалука – “Ко сте ви?”
Uspostavljena zabrana prolaza vozilima prema Banj brdu/Šehitlucima!
Impulsportal