Ukoliko ste ostali bez posla, postoji mogućnost da imate pravo na novčanu naknadu od JU Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Da biste ostvarili navedeno pravo potrebno je da ispunjavate određene uslove.
Zakon koji se odnosi na novčanu naknadu u Republici Srpskoj je prvenstveno Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, ali su bitni i Zakon o doprinosima, Zakon o poreskom postupku, Zakon o radu, kao i drugi podzakonski akti.
Prvi uslov koji nezaposleno lice, odnosno lice koje je ostalo bez posla, treba da ispuni u tom pogledu jeste da je prije prestanka radnog odnosa u obaveznom osiguranju, odnosno radnom odnosu, provelo najmanje osam mjeseci neprekidno u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Prekidom se ne računa prekid osiguranja tj. radnog odnosa do 30 dana..
Primjera radi, ukoliko ste bili prijavljeni od 01.01.2020. do 31.08.2020. godine, proveli ste u osiguranju neprekidno 8 mjeseci.
Isto tako, ukoliko ste bili prijavljeni od 01.01.2020. do 31.07.2020. godine (sedam mjeseci) pa neprijavljeni od 01.08.2020. do 15.08.2020. godine (ili bilo koji datum do 30 dana od 31.07.2020. godine), pa onda opet prijavljeni od 16.08.2020. godine do 15.09.2020. godine (jedan mjesec), ispunjavate minimalni uslov za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u pogledu trajanja perioda neprekidnog osiguranja, tj. minimalno 8 mjeseci u posljednjih 12 mjeseci prije prestanka radnog odnosa.
Ukoliko ste imali prekid duži od 30 dana, bitno je da ste u obaveznom osiguranju proveli najmanje 12 mjeseci u posljednjih 18 mjeseci prije prestanka radnog odnosa. Ako vam je radni odnos, na primjer, prestao dana 30.09.2020. godine, a imali ste prekid osiguranja u periodu od 01.08.2020. do 31.08.2020. godine (31 dan), onda nije dovoljno da ste radili od 01.01.2020. godine. Potrebno je da ste radili minimalno od 01.09.2019. godine, ili bilo koji period prije toga, jer je to 12 mjeseci u radnom odnosu i jedan mjesec prekida. Bitno je da ste radili maksimalno unazad do 18 mjeseci tj. do 01.04.2019. godine (jer je to 18 mjeseci prije prestanka radnog odnosa tj. od 30.09.2020. godine), jer se u tome periodu računaju uplaćeni doprinosi. Nije od značaja da li ste radili prije tih 18 mjeseci, jer se u tome periodu ne računaju doprinosi u slučaju prekida radnog odnosa.
Drugi uslov koji nezaposleno lice treba da ispunjava jeste da je radni odnos prestao bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice.
To znači da:
1) Ne smijete dati otkaz poslodavcu, osim u slučajevima kada vam nisu isplaćene plate ili doprinosi u periodu dužem od tri mjeseca. I to je problematično, jer to znači minimalno četiri mjeseca plata ili doprinosa koji nisu uplaćeni, a kao što će se vidjeti kasnije, da biste ostvarili pravo na novčanu naknadu, potrebno je da je uplaćeno minimalno osam mjeseci doprinosa. To znači da poslodavac mora imati uplaćenih osam mjeseci doprinosa, a četiri ne, pa tek onda ispunjavate taj uslov ako ste sami dali otkaz. Često se dešava da poslodavci koji ne plate doprinose tri ili četiri mjeseca, najvjerovatnije ne plaćaju i više od toga, tako da će biti rijetke situacije kada ćete moći sami dati otkaz zbog toga što vam nisu isplaćene plate ili doprinosi, a da ostvarite pravo na novčanu naknadu.
2) Ne smijete potpisati sporazumni prekid radnog odnosa da biste ostvarili pravo na novčanu naknadu. U svakom slučaju, ukoliko zaista ne želite ostati bez posla, nikad ne potpisujte sporazumni prekid radnog odnosa. Ne olakšavajte poslodavcu. Ako se desi da potpišete sporazumni prekid radnog odnosa, on mora biti opštinski ovjeren, a ne vrijedi samo da se potpišete na primjerke ugovora vašeg i poslodavčevog. Takav neovjeren ugovor nije validan po Zakonu o radu. Vi ćete biti oštećeni, a poslodavac nagrađen jer Poreska uprava traži primjerak ugovora, ali ne gleda pravni osnov i formalno-pravne nedostatke. Postoje određeni (rijetki) izuzeci o tome kada smijete potpisati sporazumni prekid radnog odnosa i ostvariti pravo na novčanu naknadu, ali to su vrlo rijetki slučajevi, tako da se njima ovdje nećemo baviti.
3) Ne smijete ostati bez posla svojom krivicom. Na primjer, ukoliko se protiv vas vodio disciplinski ili krivični postupak (pa na osnovu toga ste ostali bez posla) ne možete ostvariti pravo na novčanu naknadu.
4) Ukoliko odbijete potpisivanja aneksa ugovora o radu, ne možete ostvariti pravo na novčanu naknadu, jer ćete time ostati bez zaposlenja svojom krivicom. Na vama je da prihvatite aneks ugovora koji vam se nudi, a onda drugim putem (sudom, mirenjem, arbitražom) da dokažete da on ne odgovara vašem iskustvu i stručnoj spremi i ostalim zakonskim uslovima i uslovima kod poslodavca.
Treći uslov za ostvarivanje prava na novčanu naknadu jeste da moraju biti izmireni doprinosi za minimalni period osiguranja koji ste proveli kod poslodavca. Ukoliko ste kod poslodavca proveli osam mjeseci, potrebno je da su izmireni doprinosi za svih osam mjeseci. Ukoliko ste npr. bili prijavljeni od 01.01.2020. do 31.12.2020. godine (jednu godinu), potrebno je da su uplaćeni bilo kojih osam mjeseci u tom periodu. Iako se po zakonu doprinosi uplaćuju redom, od prvog do dvanaestog mjeseca, postoje i izuzeci. U slučaju da ste radili sa prekidima, bitno je da je uplaćeno 12 mjeseci u 18 mjeseci prije prestanka radnog odnosa. Naravno, uplata doprinosa se odnosi na period koji ste proveli u osiguranju, tj. radnom odnosu, ne onaj period u prekidu. Za ostvarivanje prava na novčanu naknadu nije bitno kod koliko ste poslodavaca bili prijavljeni, tj. mogli ste u osam mjeseci svaki mjesec raditi kod drugoga, ili dio mjeseca kod jednog, a ostatak kod drugoga. Bitno je da se ispune navedeni uslovi gdje god da ste bili zaposleni.
Da biste provjerili da li su vam uplaćeni doprinosi, u svakom trenutku možete tražiti poresku potvrdu iz Poreske uprave na svoje ime kod poslodavaca kod kojih ste bili prijavljeni. To možete tražiti uvijek, ne samo kada vam je neposredno potrebno, jer na taj način ćete znati da li poslodavac izmiruje obaveze. To je bitno ne samo za ostvarivanje prava na novčanu naknadu, već i za zdravstveno osiguranje tokom radnog odnosa, a isto tako i za ostvarivanje penzije. Ukoliko poslodavac nije uplaćivao doprinose, ti periodi će vam nedostajati za penziju. Uvijek treba da ste u toku da li poslodavac uplaćuje doprinose, a ako niste sigurni, imate pravo da provjerite na osnovu Zakona o poreskom postupku.
Pored novčane naknade u neto novčanom iznosu, ostvarujete pravo i na zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje u tom periodu.
Zahtjev podnosite nadležnom birou u vašem mjestu prebivališta. Kada podnosite zahtjev, potrebno je da dostavite sljedeću dokumentaciju:
- Rješenje o prestanku radnog odnosa. Pročitajte ga, provjerite ili se savjetujete da vidite da li je sve po zakonu, pa onda potpišite da ste primili. Potpisujte samo da ste primili, a ne da se slažete sa rješenjem.
- Radnu knjižicu i fotokopiju radne knjižice. Onaostaje kod nadležnog biroa dok se ne riješi zahtjev. Ako se zahtjev riješi pozitivno, vaša radna knjižica će ostati kod nadležnog biroa do isteka ili obustave novčane naknade.
- Tekući račun na koji će vam biti uplaćen novac.
- Tri posljednje pune platne liste. Ne dostavljajte platne liste za nepune mjesece, kao i platne liste u slučaju bolovanja i drugo. Po zakonu poslodavac je dužan uručiti svaki mjesec platne liste nakon obračuna plate.
Dužina novčane naknade zavisi od vašeg radnog staža, i to:
1) do navršenih 12 mjeseci radnog staža – mjesec dana novčane naknade;
2) od godinu dana do dvije – dva mjeseca;
3) od dvije do pet – tri mjeseca;
4) od pet do 10 – šest mjeseci;
5) od 10 do 20 – devet mjeseci;
6) od 20 do 30 godina – 12 mjeseci;
7) od 30 do 35 – 18 mjeseci;
8) preko 35 godina – 24 mjeseca.
Primjera radi, ako je neko radio minimalno osam mjeseci, imaće 1 mjesec novčane naknade, a isto tako i lice koje je radilo jednu godinu. Lice koje je radilo tri ili četiri godine, imaće tri mjeseca novčane naknade, itd.
Bitno je napomenuti da se za obračun novčane naknade uračunava radni staž nakon posljednjeg korištenja novčane naknade, ne svaki put ukupan radni staž. To znači da ako ste nekada koristili novčanu naknadu do 31.12.2009. godine i onda se zaposlili 01.01.2010. godine te bili zaposleni do 31.12.2020. godine, imaćete 10 godina radnog staža koji se računa za novčanu naknadu. Za novčanu naknadu se neće računati radni staž prije 01.01.2010. godine, jer ste za taj period već koristili naknadu.
Iznos novčane naknade zavisi od visine vaše plate. Za lica koja imaju do 15 godina radnog staža, novčana naknada će biti 45% plate (na osnovu tri posljednje pune platne liste), a za lica preko 15 godina radnog staža 50% plate. Taj radni staž se odnosi na staž nakon posljednjeg korištenja novčane naknade. Radnici koji su prijavljeni na minimalac prema zakonu ne mogu dobiti iznos novčane naknade niži od 80% najniže plate u Republici Srpskoj. To znači da ukoliko neko ima platu 600,00 KM, iznos novčane naknade sa preko 15 godina staža iznosio bi 300,00 KM. Kako je najniža plata u RS trenutno 520,00 KM, te 80% toga je 416,00 KM, iznos novčane naknade ne može biti niži od 416,00 KM. Isto tako, iznos novčane naknade ne može biti viši od iznosa prosječne plate u RS. Iznos novčane naknade ne može premašiti iznos od 906,00 KM trenutno, međutim, većina radnika nema platu preko 1812,00 KM (u slučaju za lica sa preko 15 godina staža kojima se obračunava 50% plate, a granica je još viša za lica sa ispod 15 godina staža kojima se računa 45% plate) tako da se to odnosi na mali broj radnika, i njima je na štetu gornja granica novčane naknade.
Kako je već rečeno, konkretni podaci o visini iznosa se odnose na 2020. godinu i podložni su promjeni za iduće godine u zavisnosti od iznosa prosječne plate u Republici Srpskoj, jer se uvijek uzimaju zvanični podaci o prosječnoj plati za prethodnu godinu. Radi navedenog, 2021. godine bi moglo doći do promjene u iznosima, jer će se u obzir uzimati prosječna plata za 2020. godinu.
Neka lica su bila prijavljena na nepuno radno vrijeme, čak iako su radila na puno radno vrijeme (posao inspekcije rada je da utvrdi nepravilnosti u takvim slučajevima). Ta lica isto imaju pravo na novčanu naknadu ukoliko ispunjavaju ostale uslove, ali njima se iznos novčane naknade računa u srazmjeri sa obimom radnog vremena. To znači da lice koje bi za puno radno vrijeme (osam sati) primalo 520,00 KM platu, imalo pravo na novčanu 416,00 KM, dok lice koje je prijavljeno na nepuno radno vrijeme (npr. četiri sata) imalo pravo na novčanu naknadu u iznosu od 208,00 KM. Tu, takođe, postoje varijacije, jer nije nužno da svi prijavljeni na nepuno radno vrijeme primaju minimalnu platu za nepuno radno vrijeme (koja je oko 260,00 KM u slučaju prijave na četiri sata već mogu imati iznose i više od prijavljenih na puno radno vrijeme. U tom slučaju im se obračunava iznos od 45% ili 50% plate, zavisno od dužine radnog staža, ali novčana naknada i dalje može biti niža od 416,00 KM. Srazmjerno tome, neko ko je prijavljen na dva sata, imaće novčanu naknadu od 104,00 KM. To je minimalni iznos novčane naknade, jer radno vrijeme prema Zakonu o radu ne može biti kraće od jedne četvrtine punog radnog vremena, odnosno ne može biti kraće od dva sata. Izuzetak su lica koja rade u osnovnim i srednjim školama, jer se na njih odnose posebni zakoni, tako da oni mogu raditi i kraće radno vrijeme od dva sata dnevno.
Bitno je napomenuti da uvijek pročitate šta potpisujete. Ne samo u slučaju radnog odnosa, već i u drugim pravnim stvarima, bitno je da se konsultujete sa advokatom ili pravnikom (bilo bi poželjno da se bravio radnim pravom) u vezi toga šta možete potpisati.
Pravo na novčanu naknadu možete ostvariti najlakše ako vam je prestao radni odnos na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, ako ste proglašeni tehnološkim viškom ili ako je poslodavac prestao sa radom. U slučaju stečaja, nećete biti odbijeni, ali nećete ni ostvariti pravo na novčanu naknadu, jer poslodavac najvjerovatnije nije uplatio doprinose.
Takođe budite obazrivi na određene uslove za otkaz. Ukoliko ste neprekidno radili dvije godine kod poslodavca pod ugovorom na određeno vrijeme, poslodavac vas mora prijaviti na neodređeno. Poslodavac ne može tek tako da vam da otkaz usljed ekonomskih poteškoća, tj. da vas proglasi tehnološkim viškom. Poslodavac to mora dokazati negativnim finansijskim izvještajem. Ukoliko ipak dobijete otkaz, poslodavac je dužan da prvo vas pozove na isto radno mjesto u idućih godinu dana (ne smije ga ponuditi nikome drugom prije nego vama) ukoliko odluči da ga popuni.
Izvor: Radnicki pokret
