“Doživjela sam da sam si dva puta pokušala oduzeti život”, napisala je osoba na Twitteru, navodeći da je bila žrtva zloupotrebe privatnih fotografija na Internetu.
Ovu je poruku objavila na ovoj društvenoj mreži nakon što su neki od korisnika objavili informacije o postojanju grupe na društvenoj mreži Telegram, u kojoj su objavljene privatne fotografije žena, a u kojoj ima oko 30 000 članova. Među njima su neki od njih sa svojim punim imenom, prezimenom i fotografijom.
U Srbiji je uoči Dana žena na društvenim mrežama najavljeno postojanje nekoliko grupa sa istim ciljem. Jedna od ovih Telegram grupa, nazvana “Ex YU Balkanska soba”, imala je skoro 36.000 članova.
Grupa je u međuvremenu, nakon reakcije javnosti na mrežama, promijenila ime i izbrisala sve postove iz grupe. Međutim, do tog trenutka privatne fotografije i video zapisi devojaka iz Srbije i drugih zemalja u regionu delili su se bez dozvole, a mogli su se videti i lični podaci o njima, čak i adrese.
Da se radi o pitanju čija tolerancija može imati teške posljedice na živote, posebno žena, žrtava zloupotrebe ličnih podataka, pokazuje iskustvo koje je korisnik Twittera od početka priče opisao na sljedeći način:
“Naišao sam na prozivanje i osuđivanje malog okruženja jer je moja gola slika procurila na Internet. Problem je nastao u trenutku kad su me moji najbolji prijatelji odbili, prozvali me koji sam stigao, podijelili sa svima … Zaista nije bilo lako proći kroz to, a znam da nisam jedini. ”
Reagirala je policija Hrvatske i Srbije
Informacije o postojanju takvih grupa na Telegramu, među prvima je objavio profil na društvenim mrežama “Kritičan”. Taj profil objavio je e-mail upućen nadležnim institucijama na Balkanu sa informacijama o njihovom postojanju.
Nikolina, kako se predstavila zbog brige za svoju sigurnost, stoji iza ovog profila.
“Ipak, poslao sam još jedan e-mail sa dokazima svakom Ministarstvu unutrašnjih poslova u regiji, gdje su mi čitaoci poslali slike i snimke tih grupa. Svakako da je u ovoj situaciji najvažnija reakcija vlasti i nadamo se da ćemo je brzo dobiti i da će biti adekvatna “, navodi Nikolina i dodaje za Radio Slobodna Evropa (RFE) da je Ministarstvo unutrašnjih poslova ( MUP) Hrvatske je odgovorio i zahvalio se informacijama.
U saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP) od 9. marta navodi se da je Upravi kriminalističke policije naloženo da istraži slučaj grupa Telegram, koje su objavile privatne snimke i fotografije žena.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin rekao je da je razgovarao sa direktorom policije Vladimirom Rebićem tokom jutra 9. marta, navodi se u saopštenju MUP-a.
Kako je rekao Vulin, Rebić je već dao naredbu da se procesuira slučaj Telegram grupe i pronađu odgovorni.
RFE je poslao pitanja o slučaju Posebnom odjelu za visokotehnološki kriminal, ali odgovori nisu donijeli zaključak ovog teksta.
Prve tužbe
Pored reakcija na društvenim mrežama, posebno na Twitteru, postojale su i privatne krivične prijave protiv administratora i članova grupa na Telegramu.
Miloš, koji je želeo da ga zastupaju samo poimence, objašnjavajući da želi da razgovara o žrtvama, podneo je 8. marta Specijalnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal krivičnu prijavu preko Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Zamolio ih je da provedu detaljnu istragu i utvrde identitet svih počinilaca tog zločina, te da nakon tog postupka podignu optužnicu i na sudu dokažu svoju odgovornost.
Za RSE Miloš kaže da je njegova dužnost kao građanina da prijavi svaki zločin za koji ima informacije. Uz to, ističe da je društvo postalo netolerantno prema ženama, pa je solidarnost sa žrtvama bila presudna za ovaj korak.
“Da budem iskren, bio sam šokiran i zaprepašten činjenicom da u našem društvu postoji oko pedeset hiljada ljudi koji su članovi različitih grupa u kojima se na tako nepromišljen način zloupotrebljava nečija privatnost i dijele intimne fotografije, lični podaci i stambeni objekti adrese su otkrivene. “, objašnjava on.
Nikolina se slaže da je reakcija institucija važna i da je to prvi korak. Međutim, ona navodi da je problem dublji i da društvo u kojem ima 30.000 ljudi koji ne vide problem u dijeljenju intimnih fotografija ukazuje na široko rasprostranjenu mizoginiju.
“Da bi se iskorijenio problem, obrazovanje, medijska pismenost i empatija moraju igrati važnu ulogu. Nedostatak empatije koji hiljade muškaraca pokazuju ovim postupcima je, blago rečeno, zabrinjavajući “, zaključuje Nikolina.
Prijetnje pokretačima akcije
Tokom 8. i 9. marta i ona i Miloš dobili su prijetnje zbog akcije protiv takvih grupa na Telegramu.
Međutim, to nije zaustavilo akciju i korisnici društvenih mreža istakli su postojanje desetak grupa na Telegramu na kojima se dijele intimne fotografije žena. Broj članova ovih grupa kreće se od 3 do 30 hiljada.
Podrška žrtvama
I Miloš i Nikolina primili su veliki broj devojaka i žena.
“Mnoge žene i djevojke bile su žrtve ovih muškaraca, pa su mi poslale svoja iskustva. Mnogi od njih su o tome do sada šutjeli – iz straha jer znamo da naše društvo voli kriviti žrtve “, navodi Nikolina.
Devojke i žene koje su kontaktirale Miloša razgovarale su o sličnim iskustvima i ucenama sa sličnim sadržajem bivših i sadašnjih partnera. Međutim, ističe da niko od njih nije prepoznat na fotografijama iz ovih grupa Telegram.
“To ne znači da se to neće dogoditi ili da se neće dogoditi, samo sam se pobrinuo da i dalje bude dostupan, sve te grupe i dalje postoje i možete vidjeti veliki broj fotografija, Instagram profila, adresa”, kaže Miloš .
Koliko je teško doći do odgovornih?
Jovan Šikanja, osnivač udruženja e-Sigurnost, za RFE navodi da na osnovu štampanih ekrana sa društvenih mreža neće biti teško doći do onih koji su dijelili privatne fotografije djevojaka, posebno jer se aplikacija radi s brojem telefona.
“Mnogo je ljudi tamo sa svojim imenom i prezimenom, čak i sa fotografijama profila. “Sva ta dodatna zaštita i privatnost od prisluškivanja koje pružaju aplikacije poput Telegrama i Signala s dobrom praksom i dobrom šifriranjem, tada ne vrijedi”, uvjeren je Shikanja.
Priča o sigurnosti ovih aplikacija, prema Shikanjeu, možda je stvorila problem u razumijevanju funkcioniranja tih aplikacija, pa su se članovi grupa opustili.
Kada su u pitanju oni koji su privatni sadržaj dijelili pod pseudonimima, Shikanja navodi da nije siguran koja je politika Telegrama, ali da na osnovu iskustava iz drugih aplikacija navodi da ne bi trebalo biti problema:
“Znam da će im za većinu drugih aplikacija, na osnovu službenog zahtjeva vlasti, poput prijetnji smrću ili sigurnosnih prijetnji na društvenim mrežama, pružiti sve informacije koje imaju o toj osobi.”
Koje kazne predviđa zakon?
Ako nisu maloletne, prema Krivičnom zakoniku Srbije, devojke i žene koje se prepoznaju na ovim fotografijama ne mogu očekivati po službenoj dužnosti krivično gonjenje onih koji su svoje fotografije delili u tim grupama.
Međutim, oni se mogu pozivati na član 144 Krivičnog zakonika Srbije ako su fotografirani ili snimljeni bez njihovog znanja. Ovaj se članak odnosi i na prikazivanje ovih fotografija i snimaka trećoj strani.
Za takvo krivično djelo predviđena je novčana kazna ili zatvor do jedne godine.
S druge strane, član 145. ovog zakona predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do dvije godine ako neko objavljuje ili prikazuje privatne fotografije, audio i video zapise bez pristanka osobe na njima.
Nakon što je čitav slučaj grupe Telegram postao glavna tema na društvenim mrežama, odvjetnički ured iz Beograda pozvao je sve žene čije su fotografije podijeljene na mrežama bez njihovog pristanka da ih kontaktiraju i zastupaće ih besplatno.
Kakav je položaj žrtava?
Ana Toskić Cvetinović, pravnica i izvršna direktorka organizacije Partners Serbia for RFE, navodi da je u ovom i sličnim slučajevima neophodno imati odgovornost za ponašanje i zaštitu privatnosti, ali da ne bismo trebali odgovornost prebacivati na žrtve.
“Zamka je u koju ne smijemo upasti kao društvo i kao korisnici u ovom i sličnim slučajevima, prebaciti odgovornost na one djevojke, žene, ljude koji dijele određeni sadržaj, ali odgovornost na one koji taj sadržaj zloupotrebljavaju. “Mislim da bi fokus trebao biti na onima koji zloupotrebljavaju takav sadržaj, koriste ga za uznemiravanje, za dodatno zlostavljanje djevojčica i žena”, rekla je.
Toskić Cvetinović navodi da je neophodno da vlasti i institucije hitno reaguju na takve pojave. Međutim, dodaje ona, trebali bismo raditi i na edukaciji kako se ponašati na društvenim mrežama. Međutim, naglašava da je važno procesuirati odgovorne za žrtve, ali i zato što su neke od ovih grupa najavile da ne žele stati.
Brza reakcija sjeverne Makedonije
Sličan slučaj dogodio se krajem januara 2021. godine u sjevernoj Makedoniji, kada je u javnosti objavljena informacija da grupa razmjenjuje i zloupotrebljava privatne sadržaje makedonskih građana, uključujući maloljetnike, u aplikaciji društvene mreže Telegram.
Vlada sjeverne Makedonije i Ministarstvo unutrašnjih poslova reagirali su na postojanje ovih grupa u kojima su, pored privatnih fotografija, podijeljena imena, brojevi i adrese djevojčica. Istraga je pokrenuta početkom februara, a Platforma za ravnopravnost spolova organizirala je protestni marš 3. februara.
Telegram, kada je u pitanju slučaj u sjevernoj Makedoniji, nije se oglašavao. Ministar unutarnjih poslova Oliver Spasovski rekao je povodom ovog slučaja da je ta makedonska grupa ugašena, ali da nije bilo komunikacije između vlasti i kompanije, iako je kontaktiran Telegram.
