Čak i svijet oguglao na potresne slike masovnih migracija, sa stotinama hiljada očajnika koji rizikuju živote bježeći iz zona sukoba – u Siriji, Iraku, Afganistanu – i u stotinama se utapaju na nemirnim morima, trpe poniženja na granicama ujedinjene Evrope, nemajući gdje da se vrate ni kuda da idu, danas je zastao i zanijemio pred slikom sa plaže u turskom ljetovalištu Bodrum: more je izbacilo beživotno tijelo trogodišnjeg sirijskog dječaka i slike te tragedije posredstvom Interneta smjesta su obišle i zapanjile svijet.
Konjuh plаninom, vetаr šumi, bruji... Tаko kаže pesmа o husinskim rudаrimа koju mnogi smаtrаju nаrodnom. Bolnа melodijа, još bolniji stih o trаgediji i smrti, združili su se u tugovаnku.
Odaću vam jednu tajnu iz intelektualačkog zanata. Kad si fudbaler i u protivničkom šesnaestercu ti pobjegne lopta, tražiš prvu protivničku nogu i bacaš se preko nje. Kad si intelektualac koji je upravo izrekao glupost, na raspolaganju ti je čitav niz fraza
Velika rasprodaja državnih medija u Srbiji pod firmom uvođenja tržišnih zakonitosti: Na bubanj su stavljena 74 medija, od kojih 50 traži novog vlasnika, dok se preostala 24 gase jer Agenciji za privatizaciju nisu na vrijeme dostavili potrebnu dokumentaciju.
Poštovanje elementarnih ljudskih prava nije neka evro-obaveza, što se vidi i na primeru vlade Viktora Orbana u Mađarskoj. Referendumi protiv podizanja minareta u Švajcarskoj nisu izazvali pritisak evropskih država. Jednom rečju: sve dok tržište funkcioniše i nema političke nestabilnosti, nacionalni lideri pojedinih članica EU nemaju razloga da se plaše pritisaka iz EU, koja i ne poseduje mehanizme kontrole ekstremnog skretanja u desno.
Paralelno sa slabljenjem emancipacijskih političkih pokreta tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, i književnost koja ih je pratila pala je u svojevrsni zaborav, služeći tek povremeno kao ilustracija naivnog i “ideološkog pisma”. Umjesto aktivnih boraca, junaci suvremene angažirane literature prije se čine pasivni patnici ili ironični promatrači koji odražavaju kako razočaranje, tako i duboku nespremnost za revolucionarno djelovanje
Prebirući po svojim uspomenama, otkrivam zapanjujuću rupu koja zjapi iz mog ranog detinjstva. Tek nekoliko prizora urezanih svešću deteta koje pokušava da se izbori sa prejakim naletima sveta odraslih.
Moj esej o Grčkoj posle referenduma „Hrabrost beznađa“ prenet je u In These Times pod naslovom „Kako su Aleksis Cipras i Siriza nadigrali Angelu Merkel i evrokrate“, iako u samom tekstu nema toliko optimizma. Mnogi sa levice su me ipak napali zato što ne vidim da je Ciprasovo prihvatanje uslova EU poraz i zato što ne osuđujem Ciprasovu „izdaju“.
