Egipatske vlasti u Kairu prošlog su tjedna donijele odluku da ženama koje nose nikab neće biti dozvoljeno glasovanje ukoliko ne pokažu svoje lice. Ista zabrana dočekala je i žene koje predaju na sveučilištima. Opravdanje ove odluke vlasti pronalaze u ideji da će uklanjnanje nikaba povećati komunikaciju između profesorica i studenata te da će na izborima biti siguran identitet osobe koja daje glas.
Borba za Roşia Montanu vodi se već duže od desetljeća, a između ostalog upravo je ona zapalila najveće građanske proteste u postsocijalističkoj Rumunjskoj koje se naknadno pokušavalo prozvati “Rumunjskom jeseni” (po uzoru na Arapsko proljeće ili Tursko i Brazilsko ljeto).
Podsjetimo, vojska i ograda dvije su metode koje su poslužile kao povod za zgražanja nad mađarskom vladom i politikom te sredstvo preko kojeg se utvrđivala razlika između “humanih vlada” i Mađarske kao europskog enfant terriblea. Osim slovenskog ministra unutarnjih poslova, mogućnost (doduše samo “zadnju”) izgradnje opširnijih fizičkih barijera na granici najavili su i hrvatski premijer i ministrica vanjskih poslova, no “samo ako to naprave Austrija, Njemačka i Slovenija”. Tako se ključna distinkcija između nehumanog orbanizma i pravog socijalnog i humanog europeizma hrvatske vlade pretvorila u pitanje – čekanja instrukcija iz Njemačke.
Kad se čovjek rodi, ljudska vrsta kao i pojedinac, izbačen je iz situacije koja je bila određena, tako određena kao što su instikti određeni, a bačen u situaciju neodređenu, nesigurnu i otvorenu. Postoji sigurnost samo o prošlosti - i o budućnosti ako je u pitanju smrt.
Jedno od najčešćih pogrešnih tumačenja Frojda odnosi se na shvatanje libida kao isključivo seksualne želje. Prema Frojdu, libido je “energija...svih onih instinkata koje možemo svrstati pod pojam ljubavi”, koji osim seksualnog nagona obuhvata celokupnu kreativnu psihičku energiju. Seksualnost je samo jedan od aspekata psihološkog funkcionisanja koji se obrađuje u okviru psihoanalize i psihoanalitičke psihoterapije.
U prošlosti je žena bila na vrhu društva u gotovo čitavoj kontinentalnoj Europi. S prodorom indoeuropskih naroda ova njezina važnost nestaje i nameće se društvo patrijarhalnog i ratničkog karaktera. Međutim, mnogi europski narodi nastavljaju izrazito poštivati ženu, poput Nordijaca i Kelta, dok je kod Grka i Rimljana žena gotovo uvijek smatrana jednako vrijednom kao i bilo koja druga stvar.
Suzana Bliznac izuzetna je osoba koja gdje god da dođe, sa sobom donosi pozitivnu energiju, pomjera granice i život doživljava kao neprocjenjiv dar i izazov. Uprkos poteškoćama s kojima živi od rođenja.
Bombardirani natpisima o klimatskim promjenama, GM hrani i kancerogenosti života uopće, mi živimo u strahu za vlastitu egzistenciju. Taj je strah prepoznat i komercijaliziran.
