U Bosni i Hercegovini umjetnici ne umiru samo od starosti. Umiru od stresa, iscrpljenosti i nevidljivosti. Umiru od godina provedenih u sistemu koji ih gura na margine, u društvu koje ih se sjeti samo kad zatreba dekor za političku paradu, premijeru ili protokol. Umjetnost ovdje nije podržan poziv – ona je borba za dostojanstvo.
Piše: Dino Mustafić
Polazim od toga da nema teatra bez glumca. Volim njihovu zaigranost, infantilnost koja ih nikada ne napušta bez obzira na godine. To je najteža performativna umjetnost, traži asketsku disciplinu, posvećenost koja me fascinira. Glumčev instrument su tijelo i duša, registar emocija je beskrajan, sve...
Sve nacije imaju svoje mitove. Posebno mitove o samima sebi – svom postanku, opstanku i, uopšte, narodnom karakteru. Međutim, nije svejedno šta je tačno sadržaj tog mita: diznifikovani Mač u kamenu Kralja Artura – ili pak Knez Lazar, kosovski zavet i „nebeska Srbija“.
Piše: Aleksej Kišjuhas
Nakon sloma ideologije jugoslovenskog socijalizma, bilo je potrebno popuniti jedan prazan mitski prostor i sociopolitički vakuum. Od kraja osamdesetih i početka devedesetih, javlja se potreba da se lik nacije kao imaginarne zajednice što pre rekonstruiše i učvrsti na novim osnovama. Mit o naciji je ponudio nove odgovore na pitanje – Šta smo mi? Ko smo...
Foto: Mirela Buljubašić
Cilj takvih odlazaka, barem deklarativno, jeste da djeca nauče o miru, empatiji i važnosti sjećanja. Međutim, način na koji se te posjete organizuju često pokazuje ozbiljno nerazumijevanje psiholoških potreba i granica djece.
Piše: Mirela Buljubašić
Noć uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja ne mogu mirno zaspati.
Jutros u sedam sati đaci devetih razreda svih devet osnovnih škola sa područja općine Tešanj krenuli su u pravcu Memorijalnog centra Potočari Srebrenica. Posjeta se finansira iz budžeta Općine Tešanj za 2025. godinu u iznosu od 20.000 KM. Deveti razredi svih devet osnovnih škola raspoređenih sa svojim razrednicima i razrednicama u devet autobusa koje je...
Foto: Freepik
Osoba koja se skriva iza autoriteta ne može biti intelektualac, jer ko pristane na to da autoritet umesto njega donosi odluke – zapravo se odriče odgovornosti. Da bi on živeo u miru, neko drugi mora preuzeti odgovornost. Preuzimanje odgovornosti je preduslov slobode. Ne možemo biti slobodni ako prepustimo nekom drugom odgovornost.
Piše: Dragan Stojanović
Je li intelektualac osoba koja u vitrini drži odgovarajuću diplomu, koja u radnoj knjižici ima upisano „intelektualno“ radno mesto (profesor na fakultetu, saradnik u naučnom institutu, naučnik u istraživačkom centru…)? Ili je intelektualac osoba koja mnogo toga zna, koja je široko i duboko obrazovana? Ili je...
Odjeljenje će imati dovoljno iskusnih kadrova u prepoznavanju – i proizvodnji – dezinformacija.
Piše: Srđan Puhalo
Kada je u septembru formirana nova Vlada Republike Srpske na čelu sa premijerom Savom Minićem, Milorad Dodik je najavio formiranje „Odjeljenja za borbu protiv dezinformacija i laži“ tvrdeći da se protiv vlasti u Republici Srpskoj vodi medijski rat i da ga Republika Srpska gubi.
Potom je dodao: “Čak 87 odsto su negativne i 13 odsto ne može da se bori protiv toga. A mi prećutkujemo zato što ne možemo da se nosimo sa budalama, nije to naš nivo da odgovaramo nekom tamo lažljivom pojedincu i njegovim...
Ilustracija: Benjamin Krnić
Slovenska predsjednica Pirc Mursar, iako dolazi iz zemlje koja je još i manja od Hrvatske, nema ni strahova, ni kompleksa od stvaranja funkcionalnije Europske unije, od ukidanja prava veta u odlukama i od zagovaranja europskih vrijednosti humanizma, solidarnosti i antifašizma.
Piše: Dragan Markovina
Vidi se to sve češće posljednjih godina, jednako kao što se vidjelo od dana proglašenja nezavisnosti od SFRJ, koju su Slovenija i Hrvatska proglasile istog 25. 6. 1991. godine, a riječ je o vrijednosnoj provaliji između te dvije zemlje. Istina je, naravno, da su i jedna i druga ispoljavale nacionalističke politike, s bitnom razlikom da je...
Umjesto brzih i površnih rješenja, potrebno je sistemsko i promišljeno jačanje sigurnosti novinara kroz zakonodavne izmjene i javne politike.
Piše: Lejla Turčilo
Učestalost prijetnji i napada (uključujući cyber nasilje i fizičke napade) na novinare i novinarke u Bosni i Hercegovini, kao i nepostojanje adekvatnog odgovora na rastuće nezadovoljstvo profesionalne medijske zajednice neodgovarajućom reakcijom države u slučajevima napada, na izvjestan su način ubrzali traženje institucionalnog rješenja. Nimalo nije iznenađujuće da se i u tom traženju rješenja, kao i u mnogim slučajevima ranije, uglavnom traži instant odgovor i uglavnom pojavljuju brojni (relevantni i irelevantni) akteri sa različitim (počesto i nepromišljenim ili nedovoljno promišljenim)...
Mural u Rijeci, foto: Prometej
Smatram da je ljutnji učinjena nepravda jer se radi o emociji koja je najviše osporavana i kažnjavana – pogotovo kad su u pitanju žene – a koja je neophodna za opstanak i ključna za mentalno zdravlje.
Piše: Emina Žuna
Ljutnja nije na dobrom glasu. Nije poželjno biti ljut, a još manje ljuta. Najbolje je biti „nasmijana i pozitivna“, a ako to već ne ide, onda radije i zabrinuta i tužna nego ljuta. Jer ljutnja nekako ne ide uz ulogu žene koja je ta koja smiruje druge, žrtvuje se i prilagođava. Žene su uglavnom one koje se...
Foto: Mašina
Nova kampanja studenata „LJubav je otpor“, otpočela je ovih dana, baš negde na četvrt veka od Petog oktobra, u kome je tadašnji „Otpor“ imao ključnu ulogu. Novi diktator, novi otpor, ali u suštini isti onaj od pre, koji se ljubavlju, humorom i osmesima borio protiv mržnje – glavnog elementa Miloševićeve vlasti.
Piše: Marko Vidojković
Može se reći da je režim Aleksandra Vučića sustigao Miloševićev u vladanju putem mržnje. Mržnja izbija kroz sve pore našeg društva, a cedi je, na svoja medna usta, upravo šef svih mrzitelja, predsednik Srbije. On mržnjom napaja svoje horde, mržnja kulja iz njegovih medija, iz usta...
Ilustracija: ChatGPT/Oslobođenje
POLITIČKI ŽIVOT I SMRT: Pitanje je, zapravo, da li smo mi u stanju, nakon svih ovih godina, zamisliti da je moguće egzistirati u nekim drugačijim okvirima, u prilikama koje neće biti neprestano smjenjivanje crnog i još crnjeg
Piše: Đorđe Krajišnik
Nakon što smo mjesecima bili pod paljbom velikih promjena koje nam kucaju na vrata, evo samo što nisu došle, čim se riješimo onih koji nas ometaju u razvoju naše državnosti i prosperiteta, upali smo, kako to obično biva, u razdoblje političke depresije i regresije iz koje se ne nazire bilo kakav razuman izlaz.
Zamor materijala s kojim se na dnevnom nivou...
