O ličnosti Hasana, utemeljitelja i legatora Aladža džamije, mjestu njegovog rođenja, motivima odluke da podigne zadužbinu, uz rijetke pisane tragove, govori i jedno narodno predanje.
Mlada matematičarka Tijana Babić, koja je krajem decembra osvojila zlatnu medalju na Evropskom matematičkom kupu, nastavila je vrijedno da vježba i poslije toga, pa je već naredne sedmice čeka školsko takmičenje.
Kako je moguće da ljudi na području NP Krka toliko loše žive ako zamalo milijun turista svake godine plati skupu ulaznicu? Ljeti se ovdje događa sudar turističke industrije koja donosi milijunski profit i ruralne zajednice na izdisaju koja nema pravo na ubiranje prihoda od zakonom zaštićene prirode, u skladu s kojom živi već stoljećima.
Očekivano, na prosvjed su došli brojni ljudi koji se godinama zalažu i bore za zaštitu ljudskih prava i civilizacijskih stečevina poput antifašizma, ali i brojni mladi ljudi.
Premda vječne diskusije o dopustivoj razini upliva religijskog u javne institucije opet “dijele” Srbiju, rasprava o ulozi građanskog vaspitanja i veronauke u školama potaknuta je puno prizemnijim motivima – uštedama u školskom sustavu. Iako su oba predmeta i njihovi predavači na meti fiskalnih škara, ideološka pozicija Crkve je stabilnija: njena je trgovačka marža odavno uračunata u proces prilagodbi tržištu.
Učenje služi za užitak, za ukras i osposobljavanje; za užitak služi najviše kad smo sami i povučeni; pročitanim ukrašavamo razgovor, a osposobljavamo se za vođenje poslova.
"Transrodna osoba je osoba koja je rođena s obilježjima jednog spola, ali se ne osjeća tako. I ne želi da je se tako doživljava", tumači nam 23-godišnja Luna Sardelić, sakrivajući dobar dio lica pramenovima duge plave kose koja joj pada preko očiju.
Osoba koja se dokopala Katinog stana po cijeni od 25 tisuća maraka je, zamislite slučajnosti, djelatnica istog suda koji je Kati Šarić ekspresnom ovrhom oduzeo stan i stavio na javnu dražbu
Sevgul Uludag novinarka je tri i pol desetljeća, a od toga 16 posljednjih godina ima svoju temu – neumorno istražuje i piše o nestalima na Cipru. Kada je počela, o tome se ništa javno nije znalo, a većinu od onog što se odonda saznalo i što se pokrenulo u pronalasku nestalih, može se zahvaliti njezinom radu.
Mada već skoro trideset godina ne čitam novine (jer poslije čitanja novina ne možete ništa pametno da radite) nekako mi je do ruku došao intervju profesorke Ksenije Petovar, objavljen pod naslovom "Beograd na vodi i njegovi podanici" u časopisu Vreme. Profesorka Petovar je predavala sociološke predmete na nekoliko fakulteta u Beogradu, a odnedavno je u penziji. Ranije sam rado koristio njene stručne radove iz područja društvenog razvoja, jer su se, za razliku od niza akademskih priloga, odlikovali veoma dobrim prožimanjem teorije i prakse.
