Banja Luka ili bilo koji grad u BiH. Osmi mart. Radost cvjećara, ugostitelja, prodavaca besmislenih i nepotrebnih ukrasa i đinđuva svih vrsta. Muževi, dečki, sinovi, tetke, strine, prijateljice otvorit će novčanike, pa koliko mogu izdvojiti da daruju supruge, djevojke, sestre, tetke, strine...
Europa je noćas kapitulirala pred vlastitim neutemeljenim strahom i nedostatkom empatije njenih čelnika. Srbija, Hrvatska i Slovenija su službeno od ponoći zatvorile svoja vrata izbjeglicama i konačno potvrdile dugogodišnji smjer izgradnje Tvrđave Europe te pokazale kako je glavni imperativ politike Europske unije načelo “daleko od očiju, daleko od srca”.
Naime, suprotno svim očekivanjima i anketnim istraživanjima, osim Slovačke nacionalne stranke koja je na ovim izborima gotovo ponovila svoje rekordne rezultate, u parlament je kao peta po snazi ušla Narodna stranka Naša Slovačka, koju vodi deklarirani fašist i čija se platforma svodi na nimalo prikriveni rasizam... i malo što drugo.
Više od jednog stoljeća, žene marširaju ulicama diljem svijeta. Zahtijevaju svoja prava, solidarno i borbeno marširaju protiv ratova, siromaštva i svih oblika društvenih nepravdi.
Ambicija je poput žučljivosti koja čovjeka čini poduzetnim, gorljivim, pripravnim i radišnim, ako ga ništa ne zaustavi. Ali, ako ga se zaustavi i ako ne može postići ono što želi, ambicija se stisne i postane opasna i otrovna.
5. ožujka 1870. godine u Zamošću u Poljskoj rodila se jedna od najvećih revolucionarki dvadesetog stoljeća, Rosa Luxemburg. Nemoguće je bilo predvidjeti kako će djevojčica rođena kao peto dijete u siromašnoj poljsko-židovskoj obitelji postati figura koja i danas inspirira feministkinje, komunistkinje, revolucionarke i ljevičarke, ali i njihove muške kolege širom svijeta.
Koliko puta ste na internetu vidjeli kako se neka potencijalno zanimljiva tema pretvara u kaljužu zahvaljujući bezbrojnim komentarima koji na kraju nemaju veze s komentiranim? Internetski fenomen trolanja nešto je što postoji od prvih dana interneta.
Uvodeći niz strukturnih novina na globalnom nivou TTIP ukida pre svega regulatorne prepreke čije će se posledice najviše odnositi na oblasti javnog sektora i socijalne zaštite. Budući da je u njegovoj srži ekspanzija principa konkurencije i rušenje svih do sada postavljenih trgovinskih sporazuma, posledice TTIP-a će osetiti i građani Srbije, kao i sve ostale zemlje koje neće biti prvobitne potpisnice ovog sporazuma.
