Na jugu Afganistana u gradu Kunduz nalazi se radio stanica posvećena ženskim pravima koju su spalili talibani. Šest mjeseci nakon napada radio stanica je ponovo krenula sa emitovanjem. U ovom dijelu Afganistana, gdje je samo 15% žena pismeno i koje su većinom vezane za kuću, radio je moćan medij.
U slučaju Hillary Clinton čini se da je njen feminizam ipak samo paravan za nastavak statusa quo gdje se odnosi moći ne mijenjaju i gdje siromašni postaju sve siromašniji, a bogati još bogatiji. Žene od njenog predsjedanja neće imati nikakve koristi, kao što nisu imale koristi od Margaret Thatcher.
Na jugu život stoji. Samo na platanima smrtovnice jedna na drugu razbijaju monotoniju. Ispijaju se trebinjske kafe i čekaju oni, koji su protjerani da poprave budžete kafića u kojima se sa oduševljenjem ganga o Radovanu i Ratku. Ukratko, kontaminirana regija. Ništa pozitivno, osim mrtvog Srđana, na čiji grob sve češće svrate ljudi.
Pionirka gotovo u svim područjima svoga djelovanja, Wangari je, između ostaloga, prva Afrikanka kojoj je uručena Nobelova nagrada za mir, 2004. godine, prva doktorica veterinarske anatomije na području Istočne i Centralne Afrike te osnivačica ekološko-socijalnog pokreta The Green Belt Movement.
Kako se živjelo u glavnom gradu BiH krajem 19. vijeka? Tadašnja štampa pruža dragocjen uvid u silovitu modernizaciju prijestolnice, kao i u navike stanovništva, koje je voljelo kino, pozorište, plazanje i kućne ljubimce
Sedam članova fašističkih organizacija naoružanih palicama upalo je u četvrtak navečer u prostorije Društvenog centra Oktobar u beogradskoj četvrti Dorćol.
Pre mnogo godina sam učestvovala na nekom simpozijumu u Berlinu koji su organizovali prekrasni umetnici, članovi slavne berlinske filharmonije. Pogađate, bila sam jedina žena dirigent, pa još iz tamo neke Srbije, joj! Pitala sam ih zašto je takav presedan videti ženu za orkestarskim pultom? Da li su ikada čuli za Valentinu Terješkovu koja je pre ihahaj koliko godina letela u svemir dok je žena za orkestarskim pultom još uvek poprilična retkost?
Prije dvije godine, Srbiju, Bosnu i Heregovinu i Hrvatsku pogodile su katastrofalne poplave čije je posljedice u najvećoj mjeri još uvijek saniraju. Tada je ta velika “prirodna katastrofa” potaknula požrtvovan angažman brojnih volontera, ali i stidljiva upozorenja kako sa sistemom obrane od poplava nešto ne valja. Ovogodišnje ponavljanje katastrofe (iako manjih razmjera) pokazuje kako se od tada malo promijenilo.
