On je, baš kao i Lorka, radikalno kontra opšteprihvaćene nacional-religijske dogme. On je zbog toga, baš kao i Lorka onomad u Španiji, trn u oku svakom zatucanom, primitivnom tokmaku na prostorima bivše Jugoslavije. On svojim radom, baš kao i Lorka, pravi veću štetu i efektivnije se bori protiv našeg sveprisutnog nacinalističkog religijskog ultra-konzervatizma i fundamentalizma nego bilo koja druga kulturna, intelektualna ili politička institucija.
Danas pacijenti pričaju o konzumiranju organske hrane, tvrde da su intolerantni na glukozu, alergični na gluten, iako analize i testovi pokazuju da nisu. Opsednutošću zdravom ishranom zapravo kriju strah od konzumiranja visokokalorične ili nekog drugog tipa hrane, koja će ih učiniti „prljavim i bolesnim“. „Zdrava ishrana je bolja za nas, ali postoji ekstrem; sve što je ekstremno je toksično.“
Ali zaista, kad su ljudska bića pretvorena u potrošnu robu, kakvi njihovi razgovori i mogu biti nego trivijalni? Kad bi roba u samoposluzi mogla govoriti, zar ne bi pričala o kupcima, o trgovačkom osoblju, o vlastitim nadama da će biti prodana po visokoj ceni i razočarenju kad postane jasno da se uopće neće prodati? (Erih From, Izbegavajte društvo trivijalnih ljudi)
U Malaviju, zemlji gdje postoji jedna od najvećih stopa maloljetničkih brakova na svijetu, aktivistkinja i vrhovna poglavarica Theresa Kachindamoto želi raskidati maloljetničke brakove.
Članice feminističkog kolektiva fAKTIV pred Zagrebačkom katedralom poručile su Katoličkoj crkvi da prestane zadirati u sekularni prostor te aktivno raditi na ugrožavanju seksualnih i reproduktivnih prava žena. Razbile su 8 tanjura s 8 najčešćih mitova, a u nastavku donosimo detalje o ovoj osmorci koja Crkvi i njenim pomoćnim udrugama služi za nametanje vlastitih svjetonazora cijelom društvu.
Fali mi ona ja koja je bila prije svega ovog, odrastanja, obaveza, „ozbiljnog života“. Ona ja koja primjećuje. Primjećuje ptice, ulične svirače, biljke u betonu, cvjetanje, sve te „sitnice“. Izgleda da više ne primjećujem, nemam vremena da primjećujem.
Generacijski sukob u kojem su mladi ti koji većinom daju šansu za ostanak u EU, nije krakterističan samo za Britaniju. U Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji, Poljskoj i Grčkoj, istraživanja beleže dvocifrene razlike u procentima stavova mladih koji podržavaju EU i starijih evroskeptika. Zašto je generacija koja je najviše pogođena krizom, čiji pripadnici su u mnogim evropskim zemljama dvostruko više izloženi nezaposlenosti nego stariji, i dalje optimistična po pitanju članstva u Evropskoj uniji?
Željo mi danas reče, kazna je kazna, nije bitno kolika je. U pravu je, jer sve ovo se ne bi desilo da su pojedinci koji se uvijek ne moraju slagati sa aktima države, iste poštovali, kako nam to sudinica danas objasni.
