Između grada i sela postoji treća mogućnost, Vrtni grad koji obezbeđuje sve prednosti života u velegradu, na samo nekolko minuta hoda od blagodeti sela, tvrdio je tvorac ovog koncepta, Ebenezer Hauard, krajem 19. veka. Iako se njegova ideja u praksi prethodnog stoleća pretvorila u gradove spavaonice, a Hauard je proglašen za utopistu, početkom ovog veka Vrtni grad je vraćen u život, kao vizionarska preteča održivih gradova.
Očajanje ne proizlazi iz nesklada, nego iz odnosa koji se odnosi na samog sebe. A toga odnosa prema samom sebi čovek se ne može osloboditi, kao ni svog vlastitog ja, što je uostalom ista stvar, jer je vlastito ja odnos prema samom sebi...
Migracije povezane s radom dale su Europi novi emancipatorni potencijal istovremeno stvorivši mjesto razvoja reakcionarnih političkih snaga koje se hrane kontradikcijama rada i migracija.
Iako je diskriminacija na temelju dobnog kriterija već duže vrijeme prepoznata kao društveni problem, njezinoj rodnoj dimenziji i dalje se ne pridaje puno pozornosti. Nasuprot tome, različiti kulturni kodovi čine iskustvo starenja znatno neugodnijim za žene koje su zbog svojih godina češće izložene predrasudama i socijalnom isključenju.
U Šibeniku je 5. studenog, u povodu trodnevnog obilježavanja 72. godišnjice oslobođenja grada neposredno iznad Trga palih šibenskih boraca otvoren je Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. Riječ je zapravo o spomen-sobi, to su dvije spojene prostorije, a pridružena je i mala multimedijalna dvorana koja će se koristiti kao kinoteka ili prostor za različite rasprave i slična događanja.
Draginja (Draga) Ljočić (1855, Šabac – 1926, Beograd) je bila prva žena doktor medicine i tek četvrta žena koja je na čitavom evropskom kontinentu doktorirala iz te oblasti. Istovremeno, njen život svedoči o borbi za ravnopravnost polova i velikoj ženskoj hrabrosti, pa danas možemo reći da je to bila jedna od najinteresantnijih žena u modernoj istoriji Srbije.
Millennials, poznati i kao Generacija Y, jesu ljudi rođeni posle 1984. godine, a koji, prema motivacionom govorniku, publicisti i profesionalnom savetniku Simonu Sineku, zbog različitih faktora imaju problem da se uklope u okruženje.
Kalendarski običaji i svečanosti nastali su u davna vremena. Do naših dana prenijeli su se kao elementi religija, no njihov smisao i sadržaj ostao je isti. Običaji svih starih kultura i civilizacija odražavali su povezanost čovjeka s kozmosom, s procesom stvaranja svijeta i utjelovljenja božanskog u prostoru i vremenu. Sudjelujući u obredima, čovjek se približavao izvorima, počecima i uzrocima svega stvorenog. Na taj se način svaki put iznova gradio svijet i obnavljalo vrijeme i, zahvaljujući tome, bilo je moguće sjedinjenje i suglasje kozmičkih, zemaljskih i ljudskih ritmova.
Pune su novine i portali ispovjedi naših ljudi koji su skupili prnje, otišli na blef i snašli se. I onda čitamo o plaći trostruko većoj nego u Hrvatskoj, ljubaznim Ircima, poslodavcima koji cijene našeg poštenog i vrijednog radnika, živopisnom Dublinu, pitoresknim irskim selima i gradićima. Svima je super, nitko ne žali za domovinom, štoviše, izruguju se s onima koji su ostali...
