Ono što je do nedavno bio tek scenarij distopijske znanstvene fantastike, sada se čini nadohvat ruke. Pojava vojnih robota koji mogu samostalno odlučivati o upotrebi smrtonosne sile užasava, ali i oduševljava mnoge. Sigurno je samo da bi njihova proliferacija suštinski promijenila karakter ratovanja, kao i razumijevanje odgovornosti za ratne zločine
Ljudi imaju strah od nepoznatog, zato neznanje može biti izvor nasilja i diskriminacije prema pripadnicima drugih kultura kada se o toj kulturi malo zna. Ipak, kroz edukaciju i smanjenje predrasuda može se postići veći stepen tolerancije.
Osim političko-ekonomske bezalternativnosti neoliberalizmu, političke formacije „druge Srbije“ i konzervativna desnica jednako su skloni podeli biračkog tela na dobre i loše, pametne i glupe, vredne i lenje.
Globalni rast populizma je opasna pretnja demokratiji i ljudskim pravima. A ako prođe nezapažen, nazadovanje zapadnih vrednosti moglo bi biti zapanjujuće.
Marks je bio uticajan nemački filozof, politički ekonomist, te revolucionar, osnivač Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale. Iako je doktorirao filozofiju, puno se više bavio političkom aktivnošću i spisateljskim zanimanjem, a posebno ekonomijom.
Prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić ubijen je na današnji dan pre 14 godina, u dvorištu zgrade Vlade Srbije, u nameri da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.
Pušenje je, da se ne lažemo, odvratna navika, a ovisnost o cigaretama manje glupa samo od one o kocki. Svi drugi opijati uzimaju se, recimo tako, radi odmicanja od normalnosti: jedino pušači puše da bi se u nju vratili i to je, uz mnoge druge, gore posljedice, jedini pozitivan efekt. Užitak u duhanu nakon jela, uz kavu ili pivo, vino, whisky, rakiju... se ne računa, jer se podrazumijeva. Pušači su, dakle, budale? Ako i jesu, svojom su voljom...
Dečija potrošnja u svetu raste po godišnjoj stopi i do 20%, a najmlađi su se izborili za status ne samo ravnopravnih, već i privilegovanih potršača u odnosu na odrasle, jer predstavljaju tržište „tri u jedan“: osim što sama kupuju, postaju sve aktivniji „savetnici“ u porodičnoj kupovini i ujedno će izrasti u potrošače sutrašnjice. Zato je osmišljavanje reklamnih poruka za decu jedan od najzahtevnijih zadataka, pri čemu nema te reklame koja će ubediti dete da ponovo kupi neki proizvod, ako se u njega razočaralo.
Čudo se ovaj put nije dogodilo u Međugorju nego na Trećem program HRT-a, u petak, 3. ožujka godine gospodnje 2017., kada se u emisiji “Peti dan” Ninu Raspudiću ukazao zid na granici između Meksika i Gvatemale koji se jednostavno, običnim okom ne može vidjeti. Kao i svako drugo čudo, kao i svako drugo ukazanje, ono se događa samo “odabranome” koji može “vidjeti” ono što običan čovjek ne može vidjeti. Vidioc, po naravi stvari same, misli kako ono što samo on može vidjeti ostalima ne treba niti dokazivati. Njima ostaje jedino da mu vjeruju ili ne vjeruju.
Bosna i Hercegovina je temeljno podijeljeno društvo. Podjele su počinjene, ne hladno matematički, logično ili trezveno, nego strastveno, sa bolesnom mržnjom, bez mogućnosti skorog spajanja
