Od pada Berlinskog zida naovamo socijalističke ideje su diljem svijeta izgubile status relevantnih političkih prijedloga. Ipak, nesposobnost nošenja “vladajućih ideja” s političko-ekonomskim problemima (Agrokor) i paraliza društvene imaginacije (STEM i “treće opcije”), dovoljan su razlog za ponovno prebiranje po tim idejama.
Svijet je pun lošeg seksa. Naročito, svijet je pun lošeg seksa između muškaraca i žena. Pijanog seksa za koji godinama poslije ne možeš skužiti jesi li na njega pristala ili ne. Seksa kojeg se sjećaš s s nejasnim osjećajem nasilja, no ne možeš shvatiti zašto. Starog "dobrog", dosadnog, sebičnog seksa kada on svrši i ostavi te nezadovoljenu.
Fotografije kakve smo viđali u najgorem sukobu poslije Drugog svjetskog rata, u sukobu u Kongu devedesetih, opet postaju aktualne, ali nešto sjevernije, u Južnom Sudanu. Sjetit ćemo se izgladnjele djece pretvorene u kosture, što zbog suše i loše žetve, što zbog rata. Kampovi s bijelim šatorima, kilometarski redovi za vodu i spaljena sela zbog osvete koju je teško shvatiti, postaju svakodnevica. U Južnom Sudanu događa se sve nabrojano i daleko više od toga.
Susrevši se sa slobodnim-nemoralnim pojedincem masa-rulja-društvo više ne može da ima spokojan san. Oni počinju da se preispituju. Ali, kako nisu navikli da misle svojom glavom, ista ubrzo počinje da ih boli pa zbog toga optužuju slobodnog-nemoralnog pojedinca. Najviše vole da vide kada se njemu desi nešto loše i kada padne sa visine koju sami nikada nisu dosegli. Tada ponovo mirno spavaju i na duši im je lakše.
Desetog maja 1933. godine nacisti su na ulicama palili lomače na u njih bacali knjige nepodobnih autora. Posebno revnosni u odbrani tzv. „nemačkog duha“ bili su studenti...
Sećanje na tople i idilične porodične trenutke bio je način opstanka u svakodnevnoj borbi za život u koncentracionom logoru Aušvic. U svoj patnji i surovosti zatvoreničkog života, žene su tračak nade i snage pronalazile u prisećanju na sitne radosti slobodnog života – porodične ručkove, razmene recepata, praznične običaje...
Zbunjeni ste i depresivni. Razmišljate: “Da li će posle svega on pobediti? I zar ga se nikada nećemo otarasiti? I da li će svet biti nemački, na tako očajan način na koji je sad nemački?” Ne bojte se. Hitlerova pobeda je prazna reč: ne postoji tako nešto – nije u oblasti prihvatljivog, dopustivog, zamislivog.
U Hrvatskoj, čija ekonomija uvelike ovisi o turizmu uz obalu, ideja da su plaže otvorene za korištenje svima pod jednakim uvjetima duboko je ukorijenjena. No primjeri iz drugih zemalja pokazuju da to ne mora uvijek biti tako, a nedavni potezi sugeriraju da se i ovdje intenzivno razmišlja o drugačijim i manje demokratskim modelima.
Koncept solidarnosti, nastao u okviru radničkog pokreta, istodobno uključuje prihvaćanje ideje materijalnog klasnog sukoba kao osnovnog sukoba, ali i omogućuje inzistiranje na univerzalnosti i moralnoj superiornosti socijalističkog rješenja – vlasti radničke klase usmjerene nestanku i klasa i vlasti kao takve. Mađarski filozof G. M. Tamás daje kratki povijesni prikaz nastanka i razvoja koncepta
