Kao odgovor na industriju brze mode, jednu od najštetnijih industrija današnjice, javlja se pokret slow fashion koji modu što više nastoji približiti održivosti.
Crkva danas otvoreno podržava desničarske organizacije. Koliko je klerikalizacija društva važna u procesu tranzicije pokazuje sve bliskija saradnja države, crkve i desnice u bivšim socijalističkim društvima.
Ne živi se od poljoprivrede, preživljava se, a priče ispričane u eter kamere o uspješnim poduzetnicima koji sade maline, drže ovce i koze nisu ništa drugo do podvala građanima većih gradova
Aktuelna marginalizacija kulture je najveći totalitarni izazov našeg vremena, pogotovo jer otvara široko polje manipulacijama. Gušenje tabloidnim sadržajem i rijaliti emisijama, i „provala“ banalnog privatnog sadržaja u javni prostor potiskuju postojanje javnog dijaloga, građanske samosvesti i kritičkog razmišljanja. Na taj način se stvara gomila ljudi koja nema nijedan sistem vrednosti već prati samo najniže nagone, kaže Gojko Božović, direktor izdavačke kuće „Arhipelag”, u razgovoru o tome zašto je kultura izgubila moć da utiče na najvažnije promene u društvu.
Otvoreno pismo talijanskog filozofa Franca Berardija (njemačkim) medijima, nakon otkazivanja njegovog performansa Auschwitz na plaži, koji se trebao održati u Kasselu: "Dio njemačkih novinara pokrenuo je hajku protiv mojih kolega i mene jer smo se usudili podsjetiti ih na rečenicu – Nikada više Auschwitz. Ovdje nije u pitanju moja sloboda izražavanja, već životi milijuna žena i muškaraca koje europski cinizam istrebljuje. Na summitu čelnika članica EU, održanog u Parizu 28. kolovoza, ponovno su predložene mjere masovnog istrebljenja, temeljene na etničkoj pripadnosti."
Šestog jula 1937. godine, tokom bitke za Brunete, 24 kilometra zapadno od Madrida, ubijen je Blagoje Parović, politički komesar XIII internacionalne brigade, obućarski radnik, revolucionar i aktivni sindikalni organizator.
Tek ih je nekolicina preostala na Balkanu. Kao nasljeđe komunističke težnje da se žene emancipiraju kroz rad, žene su u rudnicima preživjele tranziciju u kapitalističko društvo. Barbara Matejčić susrela je posljednja ženska “crna lica” u Europi.
Tropske vrućine ne možemo pobediti klima uređajima, niti složenijim strategijama prilagođavanja. Uspeh obećava samo borba protiv pravog uzroka klimatskih promena.
Ali, za mene, njen najfiniji i najradikalniji rad je bila knjiga kojuje Andrea napisala kada je imala svega 27 godina, „Mržnja prema ženi“ (1974.).Prvi red glasi: „Ova knjiga je akcija, političko delovanje u kome je cilj revolucija“. U „Mržnji prema ženi“, Andrea opisuje i teoretiše sve načine muškog zlostavljanja i ugnjetavanja žena i devojaka.
