Tek ih je nekolicina preostala na Balkanu. Kao nasljeđe komunističke težnje da se žene emancipiraju kroz rad, žene su u rudnicima preživjele tranziciju u kapitalističko društvo. Barbara Matejčić susrela je posljednja ženska “crna lica” u Europi.
Tropske vrućine ne možemo pobediti klima uređajima, niti složenijim strategijama prilagođavanja. Uspeh obećava samo borba protiv pravog uzroka klimatskih promena.
Ali, za mene, njen najfiniji i najradikalniji rad je bila knjiga kojuje Andrea napisala kada je imala svega 27 godina, „Mržnja prema ženi“ (1974.).Prvi red glasi: „Ova knjiga je akcija, političko delovanje u kome je cilj revolucija“. U „Mržnji prema ženi“, Andrea opisuje i teoretiše sve načine muškog zlostavljanja i ugnjetavanja žena i devojaka.
"Kapital" je malo ko uopšte pročitao ili pak razumeo. Ništa neobično, u pitanju jeste neprobojan i gigantski tekst prenapučen ekonomskim formulama i analizama. Ali, vredi pokušati, jer tada se vremenom otkriva i Marks pesnik, koliko i Marks borac ili fajter
Proteklih dana regiju je iznenadila vest iz Nemačke (u kojoj se uvode strožija ekološka pravila za automobile) da će dobar deo vozila koja trenutno tamo saobraćaju biti uklonjen sa puteva. Veliki broj njih trebalo bi da završi u zemljama sa manje strogim ekološkim kriterijumima, poput onih balkanskih. Iako je ceo “skandal” daleko od razrešenja, ideja uvoza stare tehnologije u region već je skupila brojne i kritičare i podržavaoce.
Prilično veliki broj teksaških političara ne bavi se klimatskim promjenama, ali se klimatske promjene bave njima, napisao je u prosincu 2014. godine američki ekonomski novinar Jeff Spross na portalu Think Progress. Analizirajući kako se posljedice klimatskih promjena sve snažnije osjećaju, Spross je upozorio kako se zalihe vode u Teksasu nastavljaju smanjivati prijeteći razornim posljedicama za poljoprivredu i industriju.
„Zbog našeg znanja – stvari u koje smo sigurni – svet se kreće u pogrešnom smeru i sprečava nas da razumemo i učimo“, napisao je Linkoln Stefens u svom eseju 1925. godine. Istina sa kojom smo se upoznali još u Platonovoj alegoriji o pećini jeste da „većina ljudi ne samo da se oseća ušuškano u svom neznanju, već su i neprijateljski raspoloženi prema svima koji to žele da istaknu“.
"Smatram da se Jugoslavije treba sećati samo utoliko, ukoliko je u njoj bilo pobune, modernizacije, emancipacije i alternative, odnosno koliko je u njoj bilo napora za dosezanje pravednije budućnosti. Yu-retrovizor treba okrenuti napred".
Konačno sam napustio pokret ali bio je to dug i spor proces. Počelo je kad sam bio u supermarketu s mojim mlađim sinom, koji je crnca nazvao pogrdnim imenom. Kada sam vidio da ponavlja moje pogreške posramio me puno više nego što sam se sramio svojih vlastitih izbora.
