Foto: Almir Panjeta
Krizna komunikacija počiva na preuzimanju odgovornosti i jasnom planu saniranja posljedica i prevenciji za budućnost, ali i na minimumu ljudskosti.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Tramvaj je pri velikoj brzini iskočio iz šina u Sarajevu. Poginuo je mladić od 23 godine. Uzorni student Akademije likovnih umjetnosti. Momak za primjer. Mogao je biti i potpuno drugačiji, imao je pravo na život, a njegovi bližnji na svog sina, brata, prijatelja, momka. Srednjoškolki koja je na mjestu nesreće ostala bez noge bore se za život.
Za one koji ne prate svakodnevne vijesti dovoljno je znati da je riječ o javnom prijevozu, o sistemu koji...
Foto: Ullstein Bild/Getty Images
Uronjen prikaz načina na koji su stanovnici jednog liberalnog grada – među njima i autorov otac – preživjeli fašizam.
Piše: Kathryn Hughes
U decembru 1941. nacističke vlasti primile su pismo jednog vojnika koji se žalio da je, tokom nedavnog odsustva u Berlinu, bio potpuno zgađen onim što je vidio. Dok su njegovi saborci ginuli na frontu, činilo se da su mnogi mladići nekako izbjegli vojnu obavezu i sada se razuzdano provode po prepunim berlinskim barovima. Ni žene nisu bile ništa bolje: bez muževa, ali opskrbljene bonovima za hranu koje su izvlačile od vojnika na odsustvu, neumjereno su...
Foto: Ratko Pilipović/Impuls
Predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, po svemu sudeći, suvišni su Ujedinjeni narodi, koji prema Povelji potpisanoj 26. lipnja 1945. imaju šest glavnih organa, a Amerika je jedino ostala u Vijeću sigurnosti.
Piše: Đuro Kozar
Predsjednik SAD-a Donald Trump ističe da je njegov cilj “Amerika prije svega”, što mnogi u svijetu tumače kao dokaz njegove kampanje za rušenje poslijeratne međunarodne arhitekture i njeno zamjenjivanje novim institucijama u kojima dominira on. Ipak, Trump, ma kako bio moćan, svakako nije jedini uzrok rušenja svjetskog poretka, ali je njegov najjasniji simptom, lider koji bez zazora govori ono što su drugi pokušavali da prikriju, da...
Foto: Hina
Evropska civilizacija je tokom svoje tromilenijumske istorije kreirala bezbrojne ideje, ideologije, političke, društvene, umjetničke i kulturne koncepte i teorije svih vrsta. Takođe je koncipirala i bezbrojne načine plasiranja tih koncepcija u društvenoj stvarnosti. Možda i najingenioznija, a svakako najljepša, zamiso tog tipa je ideja Olimpijade. Sportski događaj koji svojom filozofijom višestruko prevazilazi samo rezultate koji se ostvare na terenima. Najvažniji sportski događaj uvijek je bio idealno mjesto gdje se plasiraju određeni svjetonazori i ideološke poruke organizatora. S obzirom da su zadnje dvije olimijade održane u Evropi: ljetne u Parizu 2024. i Zimske u Milanu ove godine, zanimljivo je...
Foto: Getty Images
Njegova saga pokazuje da živimo u vremenu srama, licemerja i dekadencije, u kojem moćnici štite jedni druge, a institucije ćute.
Piše: Borjanka Milatović
Džefri Epstin (Jeffrey Epstein) nije samo skandal – on je simptom. Simptom društva koje se raspada, ali se i dalje zabavlja tračevima dok temelji pucaju. Njegova priča pokazuje da smo spremni da se bavimo površnim spektaklom, dok ozbiljni problemi – glad, ratovi, klimatske katastrofe – nestaju iz fokusa čim se pojavi još jedno slavno ime u dosijeu.
Svaki novi dan donosi novi „Epstin fajl“, novo ime, novu kompromitaciju. Naslovi svetske štampe vrište. Pažnja javnosti usmerena je na...
Foto: Unsplash
Zabraniti djeci društvene mreže, a ostaviti im mogućnost da danonoćno bulje u razne ekrane i nije neka zaštita.
Piše: Nusret Ahmetović
U posljednje vrijeme sve češće se govori o zabrani korištenja društvenih mreža za one mlađe od 16 godina. Prva je to uradila Australija, a uveliko se o istoj temi govori u skandinavskim zemljama, zatim Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Rumuniji, Španiji...
Kod nas ništa.
Navedene zemlje su sigurno provele stručne i naučne analize, spremljeni su zakoni, propisane su i kazne za one koji bi ih eventualno kršili. Korporacije negoduju jer radi se o prihodu, koji će na ovaj način biti uskraćen mnogima....
Foto: Wikimedia
Gledam izvještaje iz Minneapolisa kako neka savezna para-vojska, nedodirljiva jer je iznad zakona države Minnesote, terorizira grad. Otima ljude, upada u stanove, izvlači iz automobila, šalje ulovljene u sabirne logore koji se zovu „centri za zadržavanje“. Te, pred kamerama okupljenog svijeta, usred bijela dana ubija civile, unutar tri tjedna dana već dvoje.
Piše: Nenad Popović
Kako se regrutira iz milieua nezaposlenih, ljudi pogođenih prekarijatom, neuspjelih u svojim zanimanjima, socijalno i psihološki nestabilnih, bivših kažnjenika, uličara i sl., cijela ta trupa kao i njeno mjesto u strukturi parlamentarne demokracije Sjedinjenih Država uspoređuje se s Gestapom iz doba hitlerizma u Njemačkoj. On...
Nalazimo se usred krize istine. Povjerenje u javne institucije znanja (škole, tradicionalne medije, univerzitete i stručnjake) je na najnižem nivou ikada, a očigledni lažovi dobijaju političku podršku širom svijeta. Čini se da smo kolektivno prestali da marimo za istinu.
Piše: Frank Chouraqui
Nervoza demokrata pred ovom epistemološkom krizom djelimično je zasnovana na široko rasprostranjenoj pretpostavci da ideja demokratije zavisi od vrijednosti istine. Ali čak i ta pretpostavka ima svoju cijenu. Nažalost, demokratska tendencija da prenaglašava vrijednost istine ulazi u sukob sa drugim demokratskim zahtjevima. To nas vodi u kontradikcije koje postaju hrana za neprijatelje otvorenih društava.
Filozofi su predstavili nekoliko argumenata za...
Za Lorensa od Arabije zna svako, dok za Gertrud Bel jedva ko - sasvim nepravdeno, jer je ova arheološkinja,istoričarka i spisateljica prva žena koja je sama proputovala neistražene predele arapske pustinje.
Uča Smilja je rekla: „Uletila san u muški zahod i uvatila Robija, Dina i Kanu Štetu di sa flomasterima šaraju po zidu!“ Mama je pitala: „Šta su šarali? Kukaste križeve?“ Učiteljica je rekla: „A šta drugo!“
Piše: Viktor Ivančić
Moja mama je bila u školi na primanju. Ona je sidila za stolom u zbornici sa onom učiteljicom Smiljom. Uča Smilja je iz dnevnika mami pokazivala moje ocjene. Mama je stavila laktove na stol i pokrila je facu sa obe ruke. Plus je ona svako malo mrmorila: „Muko irudova… muko irudova…“ Učiteljica je mrštila ombrve i vrtila je sa glavom. Onda je...
