Foto: Prometej
Vlada Federacije BiH donijela je odluku o povećanju minimalne plate. Zašto u medijima dominiraju negativne reakcije, šta je analitičar htio da kaže, kako metodologijom raditi protiv radnika i šta o svemu misli ekonomski analitičar, poslodavac i glas struke Arnel Isak?
Piše: Suad Beganović
Nakon 30 godina nebrige države Bosne i Hercegovine za radnike, vlada Nermina Nikšića donijela je odluku o povećanju minimalne plate, a koja podrazumijeva da se umjesto dosadašnjih 620 KM radniku mora isplatiti 1000 KM. U normalnom društvu ovakvu vijest dočekali bi sa oduševljenjem na svim nivoima i u svim domenima društva. Međutim, da je međunacionalna mržnja tek...
Foto: EU in BiH
Kolumna šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Luigija Sorece
Stigla je 2025., godina u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Hoće li to biti i godina u kojoj Bosna i Hercegovina preduzima odlučne korake ka članstvu u Evropskoj uniji sa prvom međuvladinom konferencijom kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori? Da li ćemo na koncu 2025. moći da se osvrnemo i kažemo da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost da naprave iskorake na putu od Dejtona do Brisela? Ili ćemo se, pak, sa žaljenjem osvrtati na...
Foto: Dejan Kožul
Očekivana vijest sa kraja godine kaže: „Roditelji dječaka koji je počinio zločin u školi ‘Vladislav Ribnikar’ osuđeni su na ukupno 17,5 godina. Vladimir Kecmanović je osuđen na 14,5, a Miljana Kecmanović na tri godine zatvora.“
Ubici, K.K. se nije sudilo jer je maloljetan.
Piše: Dejan Kožul
Tog 3.5.2023. ubijeni su čuvar Dragan, dječak Andrija i djevojčice Angelina, Adriana, Sofija, Ema, Mara, Katarina, Ana i Bojana. Čuvar, dječak i osam djevojčica.
U svom posljednjem romanu „Previše mi to osam djevojčica“, Darko Cvijetić osmišljava, ali da li samo osmišljava, Krležinog Filipa Latinovicza, ratnog zločinca koji se vraća s odsluženja kazne od 21 godine...
Foto: EPA
Moć zapada nije izgrađena na humanističkim načelima, već na brutalnom izrabljivanju kod kuće, te trgovini robljem i opijumom i brojnim genocidima počinjenim u Americi, Africi i Australiji.
Piše: Yanis Varoufakis
Šarolika grupa centristički usmerenih komentatora u Evropi, na globalnom jugu, a posle izborne pobede Donalda Trumpa i u Sjedinjenim Državama, veruje da je zapad na silaznoj putanji. Naravno, nikada nije bilo više moći koncentrisane u rukama tako malog broja ljudi (na tako malo adresa) kao što je to danas slučaj sa zapadom. Ali možda upravo to znači da je moć zapada osuđena na propast?
U Evropi postoje dobri razlozi da priča o padu...
Foto: Slika umjetnika Georg Scholz-a iz 1921./ Wikipedia
Postoji dugo proučavan fenomen poznat kao “asimetrija činitelj-promatrač”, koji djelomično opisuje našu sklonost da tuđa loša djela, poput partnerove nevjere, pripisujemo njihovom karakteru dok ista djela koja smo sami učinili pripisujemo situaciji u kojoj smo se našli.
Piše: Christian Jarret
Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića...
Foto: Akta
Težak je to posao. Pretežak. Opak i surov. Ni crnjeg posla, ni gorčijeg hljeba od rudarskog. A životna nužda, tome uprkos, tjera da se kopa i radi. I ne samo radi. Nego i misli.
Jer, „nužda uči misliti“, kako to reče veliki njemački filozof, marksista – Ernst Bloch.
I ta nužda, i to mišljenje, u svijetu rudara, porodili su ne samo velike radnike, poput Alije Sirotanovića, nego i rudarske genijalce, poput lucidnog Fuada Babovića, jednog od neponovljivih i nedostižnih inovatora i racionalizatora SFRJ, dobitnika Prvomajske nagrade, najvećeg radničkog priznanja u ex-Jugoslaviji.
Po zanimanju bravar, snagom čistog uma, bez pomoći knjiga, Fuad...
Svetlana Cenić, Foto: Dženat Dreković
Može li se zaklinjati u narod i lagati ga na svakom koraku? Je li politika zaista samo jedna obmana i laž ili može da bude ipak malo bolja od toga?
Zašto nam dušmani ovog sveta uvek kažu da nas brane od dušmana?
– Edward Whittemore
Nismo se pomerili, naravno, već decenijama od onoga da je svaka kritika neprijateljski akt i rad za drugu stranu, a reč koja se najčešće pominje je spin. Ne govorimo mi više da neko laže, već spinuje. Valjda otmenije zvuči.
Stvarni ideolog spina je Frojdov nećak Edvard Bernajs (Edward Bernays), koji u svom slavnom eseju...
Foto: Prometej.ba
Otišli smo i nastavili se mijenjati i razvijati daleko jedni od drugih; ne možemo očekivati da će naš dom ostati zamrznut u vremenu samo kako bi nama pružao utjehu kada to poželimo, iako to kriomice nastavljamo činiti
Warsan Shire napisala je “Dom se napušta tek onda kada ti on sam ne dopušta da ostaneš” u potresnoj pjesmi o vlastitom iskustvu izbjeglištva. Srećom, nije svako napuštanje doma jednako užasno (“Trčiš prema granici tek kada vidiš da čitav grad isto trči”), no jedna stvar koja nikada nije je – jednostavno. Čak i kada se radi o vašoj vlastitoj odluci, ostaje činjenica...
Foto: Dejan Kožul
Kad me pitaju šta će bit', kažem im da ne znam baš tačno, ali da će bit' sranje. Kad me pitaju da kako to mislim, kažem im da ne znam baš tačno ali da sranje može značit samo jedno – sranje. A sranje može bit' 'vako, a može bit' i 'nako.
Piše: Dejan Kožul
Kakvo god bilo, dodam da se nadam da neće puno krvi past'. Onda me pitaju da li ja to prizivam građanski rat, pa im velim da daleko bilo i da ga ja samo predosjećam. A onda me pitaju opet da kako to predosjećam, pa im...
Donatella Di Cesare
Gubitak političke spone doveo je do afirmacije etničke sveze – što znači mita o čistoći i čistoj mržnji, odnosno ratu u svim njegovim oblicima. Stoga se danas ovdje - zamišljajući mir - moramo sjetiti onih Eshilovih stranica o gostoprimljivoj demokraciji, o demokratskom gostoprimstvu.
Brojna su iskušenja kojima je danas demokracija podvrgnuta – toliko koliko i njena zastranjenja. Odabrala sam govoriti o jednom što mi je veoma na srcu i na kojem sam pokušavala inzistirati ovih posljednjih mjeseci. Demos nije etnos i demokracija nije etnokracija. Svođenje naroda ili puka na njegove pretpostavljene etničke granice parola je suverenista – u...
