Srijeda, 25 Decembra, 2024

Kategorija: Društvo

Da li je empatija ono što stvarno pomaže?

Foto: Prometej.ba

Empatija je ključna za naše socijalno funkcioniranje i psihičko zdravlje. Međutim, postoje i negativne strane empatije, a njome se lako može manipulirati u političke i druge svrhe s obzirom da je veoma često - selektivna.

Ivo Lola Ribar: Dva pisma

Mojа Slobodа, onаko mаlа i nježnа, pošlа je u smrt kаo u šetnju, s osmjehom, koji je uvijek bio njezin.

SAMOUBOJSTVO ZAPADA: Ugušili ga dvostruki standardi

Vesna Rajnović

Pokazalo se da bijeli i bogati judeo-kršćani vrijede kudikamo više od tamnopute islamske sirotinje. Demokracija je ubijena i sahranjena u Gazi zajedno s 5.000 djece

Dragan Markovina: Što je ZAVNOBIH danas?

Ideali današnjeg vremena, ako ih takvima uopće možemo zvati, su da živimo jedni pored drugih, afirmirajući samo tradicionalne kulturne forme i vrijednosti antimodernizma, zatvoreni unutar vlastitih zajednica i bez ideje da zajedno gradimo bolji svijet.

Nidžara Ahmetašević: Pandemija femicida i nasilja nad ženama

Foto: Ilustracija

‘Nažalost, naša svakodnevna komunikacija na ulici, u prevozu, u institucijama, na različitim mjestima sadrži elemente nasilja. A ako na javnom mjestu tolerišemo psihičko nasilje – kako možemo očekivati da djeca to ne kopiraju? Sada svi očekujemo od sistema da riješi problem nasilja. No nikako da se vratimo na korijen nasilja i ozbiljnije uspostavimo sistem prevencije počevši od izvora – od samih sebe.’

Sretan dan sretnih bankara ili treba li djecu voditi u banke

Foto: Shutterstock

I, treba li djecu voditi u banke? Obavezno! Kako veli jedna bankarska reklama, to je iskustvo – neprocjenjivo. Ali samo pod uslovom da im se ispriča barem toliko da namjena banaka nije štednja, nego cijeđenje profita iz njihove budućnosti u kojoj će novac stvoren igrom brojki u računarima vraćati stvarnim, tragično stvarnim vremenom svojih života i trošenjem svojih tijela.

Koja kola? Kako koja

Cijela nacija do posljednjeg Hrvata znala je o kojoj koli je riječ, baš svi osim tragično neobaviještenih hrvatskih novinara, koji su se siroti živi polomili javljati kako se osnovano sumnja na proizvode “jedne renomirane kompanije”, ili preciznije napitke iz asortimana “stanovite multinacionalne korporacije”.

Gornja Višnjica i drugi plodovi naše nepodnošljive stvarnosti

Kristina Ljevak Bajramović (Foto: Vanja Čerimagić/Ilustracija Newipe)

Prije društvenih mreža, za vidljivost, a posebno za uspjeh, bilo je nužno postići i neki rezultat. Danas je dovoljno postojati. I ako je moguće, uraditi što veću neprimjerenost. Danas je za solidan status u virtuelnom svijetu potrebno uvući špagetu u nos, na primjer, i broja pratilaca našeg naloga na nekoj online platformi, neće nedostajati.

Ograničena sloboda govora – nikakva sloboda govora

Ilustracija: Bojana Đurić

Svaki pojedinac mora biti osiguran od povrede prava na slobodu govora i nikome ne sme da se ograniči pravo na izraz, ma kakvog tipa on bio. Libertarijanci su, kao i ostali pripadnici tradicije slobode, u načelu, protiv cenzure interneta, umetnosti, kao i verbalne i neverbalne komunikacije. Moguće je konzumirati pornografiju, slušati podkaste u kojima se kritikuju vladajući sistemi; sloboda govora omogućava kritiku društvene norme. Međutim, veliki broj libertarijanaca bi se složio da neke granice postoje, premda se one vrlo često zasnivaju na autocenzuri; problem javnog laganja se takođe podrobno ispituje u literaturi liberalnih doktrina.

Ženska strana rata

Milkica Milojević, foto: Ustupljena fotografija

Lejla Bećirović, devetnaestogodišnja djevojka iz Lukavca, poginula je od gelera granate, dok je dijelila hranu izbjeglicama. Dogodilo se to prije 30 godina. Negdje u isto vrijeme, na drugom kraju BiH, jedna Jelena, tek koju godinu starija od Lejle, stezala je u ruci bombu. Da ubije sebe i svoju djecu, ako odnekud bane vojska.