Protiv tvrtke poznate po proizvodnji GMO-a u Americi se vodi nekoliko postupaka zbog navodnog izazivanja raka. Jednu sličnu parnicu Monsanto je već izgubio u Francuskoj, pa u Europi slijedi val takvih tužbi.
Ilustracija: Citizenreport.org
Piše: Zvonimir Šarić
Većina članica EU-a izuzela se iz direktive za olakšani uzgoj GMO-a, pa Monsanto od SAD-a traži da izvrši pritisak prema europskim zemljama. Skandal je izazvalo i otkrivanje suradnje ove korporacije s američkim udruženjem pedijatara...
Kada su američki farmer Enrique Rubio i radnica u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda Judi Fitzgerald ove godine podnijeli tužbe protiv Monsanta, u kojima tvrde kako su zbog korištenja herbicida Roundup dobili rak, njihovi odvjetnici najavili su još nekoliko stotina sličnih tužbi. I dok se u Americi pravosudna bitka tek zahuktala, na drugoj strani Atlantika francuski je sud jednu bitku okončao potvrdivši presudu iz 2012. godine prema kojoj je Monsanto kriv za kemijsko trovanje farmera Paula Francoisa. Novi skandali vezani uz ovu biotehnološku korporaciju samo su se nastavili nizati i šokirati javnost. Tom učestalošću uspjeli su nametnuti pitanje čiji bi potvrdni odgovor razveselio sve ekološke aktiviste ove planete: Postoji li mogućnost da 2015. godina postane svojevrsni početak kraja ovog GMO diva?
Kada bi bilo moguće zamijeniti uloge i Monsanto na jedan dan pretvoriti u stvarnu osobu, količina članaka, reportaža i medijske pažnje koja se pridaje toj vodećoj svjetskoj korporaciji za proizvodnju genetski modificiranog sjemena parirala bi pažnji koju uživa neka zvijezda s hollywoodske A liste. Broj skandala, kontroverzi i izrazito agresivnih kampanja koje ekološki aktivisti neumorno provode, uspio je korporaciji stvoriti negativan imidž u cijelome svijetu. Odavno bi se političari, dužnosnici, javne osobe i kompanije tiho povukli nakon toliko opravdanih medijskih pritisaka, dokaza o lošem poslovanju i štetnom političkom lobiranju te svoje mjesto prepustili nekom moralnijem i transparentnijem.
No korporacija Monsanto, čija starost prelazi jedno stoljeće, i dalje odolijeva pritiscima stojeći čvrsto ukopana u temelje svoje strateške politike koja invazivnim i lukavim patent metodama, kao i iskrivljavanjem znanosti, neprestano povećava svoju dobit.
Osnovana 1901. godine sa sjedištem u američkoj saveznoj državi Missouri, Monsanto korporacija u svojim počecima bavila se proizvodnjom saharina, umjetnog sladila koji su prodavali Coca-Coli. Kasnije Monsanto postaje vodeći proizvođač plastike te umjetnih vlakana. Proizvodi pesticide i insekticide, goveđi hormon rasta somatoteropin te sudjeluje u projektima kao što su Dayton i Manhattan čiji je cilj bio razvoj prvog nuklearnog oružja.
Skandali počinju šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je Monsanto krenuo u prozivodnju Agenta Orangea, herbicida, odnosno bojnog otrova koji je koristila američka vojska kako bi s putem vojnih akcija ogolila drveće vijetnamske džungle te uništila šumska skrovišta komunističkih snaga. Zdravstveni problemi i štete po okoliš bile su goleme, a ekocid koji je počinjen nad prašumom i danas je vidljiv. Ono po čemu je Monsanto danas najprozivaniji i ujedno najpoznatiji genetsko je modificiranje različitih vrsta sjemena.
Znanstvenici iz Monsanta prvi su genetički modificirali biljnu stanicu 1982. godine, a pet godina nakon toga objavili su prva terenska testiranja GM kultura. Svako njihovo sjeme, koje je genetski dorađeno, podliježe sporazumu o transferu tehnologije koji farmerima zabranjuje čuvanje sjemena s namjerom da bude posijano sljedeće sezone, što je među njima uobičajena praksa. Jedan je farmer osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog kršenja sudskog naloga da uništi svoje sjeme, a uz to je morao platiti štetu kad je Monsantova tužba prerasla u kazneni progon.
Kontroverze u 2015. godini počinju pritiskom i komentarima na odluku 19 od 28 zemalja članica Europske unije kojom se izuzimaju iz direktive za olakšani uzgoj GMO-a u Europi, a među njima je i Hrvatska. Naime, prema novoj direktivi o uzgoju genetski modificiranih organizama, usvojenoj u ožujku ove godine, države članice EU-a imaju mogućnost zabraniti GM usjeve na svome teritoriju čak i ako je to odobreno na razini čitave EU, a Grčka i Letonija postale su prve koje su iskoristile to pravo. Monsanto je izjavio kako odluku podržava, ali izražava žaljenje zbog, kako kažu, ignoriranja znanosti. Njihov odgovor ne čudi profesora Valerija Vrčeka s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji kaže da to što zastupaju stručnjaci iz biotehnoloških kompanija i njihovi znanstveni sateliti po "akademijama" nalikuje na tiraniju eksperata.
"To je njihova interpretacija i to me ne iznenađuje jer oni se ponašaju kao vlasnici znanstvene istine. Koja se to znanost ignorira odlukom neke vlade da ne prihvaća uvoz i sjetvu GM-kukuruza? Znanost nema konačno stajalište o sigurnosti ili štetnosti GM-usjeva, o njihovu učinku na bioraznolikost, o povezanosti alergija i konzumacije GM-proizvoda, o toksikologiji glifozata. Jedino što sigurno znamo jest to da su GM-usjevi kontroverzni proizvodi; oni su toksikološka, ekološka, zdravstvena, ekonomska i bioetička kontroverza. Kontroverza u znanosti pretpostavlja da oko sigurnosti ili štetnosti ne postoji konsenzus. Ako nema znanstvenog pravorijeka, onda zabrana GMO-a nije ignoriranje znanosti. Zakoni ne mogu imati znanstveni legitimitet na temelju znanstvene kontroverze. A politika i društvo nemaju vremena čekati da istraživanja o riziku GMO-a konvergiraju prema konačnoj 'istini'", zaključuje Vrček.
Foto: 12160 info
Cijeli ovaj slučaj dovodi do zanimljivog zaključka kako je Monsanto uspio pustiti svoje modificirano korijenje na teritoriju SAD-a, ali ne i Europe. Ta im činjenica nikako ne ide u prilog. Zapravo ih ljuti glad za novim tržištem, čemu svjedoči podatak da se među dokumentima u posjedu Wikileaksa nalazi i zahtjev Monsanta upućen vladi SAD-a u kojem ju mole da izvrši snažan pritisak na zakonodavstvo Europske unije kako bi se uvela genetički modificirana hrana. Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije smatra kako u Americi vlada medijska blokada u vezi GMO tema te većina njihovih građana uopće nije svjesna činjenice kako svakodnevno konzumira GM proizvode, što logično dovodi i do manjka otpora.
"Razlika u otporu prema ovoj tehnologiji s europske i američke strane Atlantika povezana je različitim stupnjem utjecaja koji je industrija uspjela izvršiti na vladajuće strukture te s time usko povezanim pitanjem informiranja javnosti o mogućim rizicima. Poznato je da američki krupni kapital zbog raznih povijesnih okolnosti tradicionalno ima nešto veći utjecaj na politiku od europskog. Američke biotehnološke tvrtke uživaju potporu američkih vlasti barem još od vremena Reaganove administracije te su u potpunosti isprepletene s državnim agencijama koje bi ih trebale regulirati. Često se zapravo radi o istim ljudima koji samo rotiraju radna mjesta između privatnih tvrtki i državne službe", zaključuje Radovanović.
Foto: Eifood Blogspot
Drugi slučaj koji je šokirao svjetsku javnost bila je suradnja i povezanost Monsanta i američkog udruženja pedijatara, što je uključivalo i sponzoriranje rada udruženja od strane ove korporacije. Slučaj je otkriven i razvrgnut ove godine zbog utemeljiteljice Mamavationa i aktivistice za zdravu hranu Leah Segedi. Kada je saznala za njihovu suradnju, zabrinuta je aktivistica uputila otvoreno pismo američkom udruženju pedijatara te im iznijela stajalište o negativnom imidžu koji ih može pratiti zbog povezanosti s korporacijom. Nekoliko mjeseci kasnije izvijestili su je kako je suradnja prekinuta. Udruženje pedijatara ističe kako su u reviziji suradnje shvatili da korporacija ne dijeli iste vrijednosti kao oni te nije u službi zaštite djetetova zdravlja. Afera se nije ni stišala, a u medije su procurili prijepisi e-mail poruka između harvardskog profesora Calestousa Jume i Monsantovog zaposlenika Erica Sachsa. Sachs je u razgovoru zauzeo ulogu glavnog urednika i sugerirao profesoru kako napisati dokument koji ima za cilj promijeniti mišljenje javnosti oko GM proizvoda. Propaganda iskorištena u ovom slučaju protivi se svim etičkim kodeksima, kako znanosti tako i obrazovnih institucija, a vrbovanje znanstvenika i pokušaji "znanstvenoga mita" nisu strani Monsantu i jedna su od starijih metoda kojom se služe. No možda je najveći udarac za Monsanto stigao ove godine kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila kako najrašireniji herbicid koji oni proizvode vjerojatno izaziva rak. WHO kaže da je glifosat, aktivni sastojak u herbicidu Roundup, klasificiran kao vjerojatno kancerogen za ljude. Monsanto je tvrdnje WHO-a odbacio kao smiješne i nepouzdane, negirajući istraživanje koje su kao relevantno uzeli predstavnici te organizacije. Istraživanje se od 2001. godine provodilo na teritoriju Kanade, Švedske i SAD-a. Upravo je to bio okidač i temelj za stotine tužbi koje će zadesiti Monsanto u Americi. No, je li sve to dovoljno da se poljulja ova moćna korporacija? U Zelenoj akciji ne misle tako.
"Prognozirati eventualni početak kraja Monsanta vrlo je nezahvalno jer se radi o korporaciji koja je već uspjela preživjeti brojne skandale od kojih su neki bili i mnogo ozbiljniji od ovih koje navodite. Dovoljno se samo prisjetiti Agent Orangea. Valja spomenuti i skandal s polikloriranim bifenilima (PCB) koje je kompanija nastavila proizvoditi godinama nakon što je prikupila dokaze o njihovoj štetnosti po zdravlje i okoliš", ističe Radovanović.
Možda i je nezahvalno prognozirati početak kraja, no podatak da Monsanto planira otpustiti 12 posto svojih radnika zbog smanjenja prihoda daje naslutiti kako zacrtani financijski plan korporacije za 2015. godinu ne drži vodu. Dalo bi se raspravljati jesu li uzrok tomu kontinuirane kampanje ekoloških aktivista i skandali koji ih prate ili slična situacija na tržištu koja je zadesila i konkurentske tvrtke. Ono što je jedino sigurno i što bi moglo zadati dodatni udarac Monsantu, ali i čitavoj biotehnološkoj industriji, jest već spomenuta činjenica kako je glifosat, aktivni sastojak Monsantova herbicida Roundup, svrstan na popis tvari vjerojatno kancerogenih za ljude. Sukladno tomu, neke su države i regulatorne agencije počele preispitivati svoju politiku prema upotrebi ovog herbicida što će zasigurno rezultirati dodatnim financijskim gubitcima za Monsanto.
