Vesna Rajnović
I stariji ljudi imaju pravo na druženje i romantične osjećaje. Bilo bi pogrešno zahtijevati da ni sa kim ne komuniciraju. Umjesto zabrana, treba ih upozoriti na opasnosti kojima su izloženi
Prije nešto više od godine dana, sredinom marta 2022. starija gospođa iz okolice Splita tijekom popodnevne šetnje naišla je na dvojicu prevaranata. Djelovali su joj kao pristojni mladići u dobi od tridesetak, četrdeset godina. Stajali su pokraj parkiranog auta te joj se pristojno obratili rekavši da vrlo povoljno prodaju lonce iznimne kvalitete i da im je ostao još samo jedan set uz kojeg će joj pokloniti pribor za jelo i noževe. Čim je pokazala interes, počeli su je uvjeravati da je 299 eura neponovljiva prilika za posuđe renomiranog proizvođača. Zapravo, lonci nisu bili navedene robne marke i u redovnoj prodaji u dućanu koštali su samo 53 eura, a ne više od tri tisuće kako su tvrdili prevaranti. To znači da je gospođa za 299 eura mogla kupiti ne jedan, nego pet setova ovakvih lonaca i još bi joj ostalo 34 eura no, privučena lažima, pristala je na kupnju. Kako je rekla da uz sebe nema novaca, predložili su da im umjesto novaca da svoj zlatni nakit. Predala im je lančić s privjeskom ukupne težine oko 20 grama. Cijena zlata za otkup kreće se, ovisno o broju karata, između 17 i 54 eura po gramu pa je lako izračunati da je set lonaca, pribor za jelo i noževe, sve skupa osrednje kvalitete, u najpovoljnijem slučaju platila 340, a u najgorem čak 1.080 eura.
Pokušali su je nagovoriti da im da još nakita, ali su odustali kad je rekla da nema. Kad je ostala sama, pregledala je kupljene proizvode i shvatila da je prevarena. Nazvala je djecu, a oni policiju. Policija im je rekla kako je ova vrsta prevare poznata već od ranije i zabilježena širom Hrvatske i BiH. Rekli su i to da je imala sreće budući da su u nekoliko slučajeva prevaranti ljubazno predložili starijoj osobi da će joj kutije s loncima odnijeti u stan, a tada prevara nije završila prodajom lonaca.
Razrađen scenarij
Ovo je tek jedan u nizu pomno smišljenih scenarija kojim lopovi dolaze do teško stečenog novca umirovljenika iskorištavajući njihovu lakovjernost. U drugom, također mnogo puta viđenom scenariju, dvije prevarantice dolaze na vrata starijoj osobi nudeći joj neki „medicinski” uređaj poput masažera uz prijedlog da njegovu učinkovitost odmah pokažu besplatnom masažom. I dok jedna masira, druga se iskrade iz prostorije uz opravdanje da mora na toalet pa za to vrijeme operira po stanu tražeći vrijedne predmete i novac.
U trećem slučaju prevaranti telefonski nazovu stariju osobu lažno se predstavljajući kao službenici banke. Objasne da je pao sustav te da im za oporavak bankovnog računa treba PIN broj tj. zahtijevaju povjerljive podatke kakve banka nikad ne bi zatražila putem telefona. Slična ovoj je i prevara u kojoj kriminalac uhodi žrtvu u banci i pri povratku kući te ju potom naziva telefonom predstavljajući se kao bankar. Objašnjava da su joj greškom isplatili nevažeće novčanice i da će poslati službenu osobu po taj „nevažeći” novac, nakon čega će joj biti dostavljen pravi. U drugoj varijanti kaže da je građanin zaboravio potpisati neki dokument prilikom zadnje posjete poslovnici te da će banka poslati službenike s dokumentima za potpis. Dok jedan odvlači pozornost bezvrijednim obrascima, drugi krade po stanu na isti način kao „maserka”.
Kupnja preko interneta
Kad kupuju preko interneta, starije osobe često ne znaju da prije transakcije treba provjeriti koliko je prodavatelj pouzdan, ima li sjedište u našoj zemlji ili bar Europskoj uniji, počinje li adresa njegove internetske stranice s „https//” ili nesigurnim „http/” i slično. Jedan od načina da provjerimo prodavatelja je i čitanjem recenzija ranijih kupaca, što mnogi umirovljenici propuštaju učiniti. To ih čini najranjivijom skupinom svih online prevara. Šarlatani željni lake zarade nude im lažne, neučinkovite i potencijalno opasne „lijekove”, „medicinska” pomagala upitne kvalitete i štošta drugo. Roba koju naruče i uredno plate često nikad ne stigne ili stigne, ali mnogo manje vrijednosti od reklamiranog artikla. Zato MUP u suradnji s EUROPOL-ovim Centrom za kibernetički kriminalitet i Hrvatskom udrugom banaka redovno izdaje savjete za sigurniju kupovinu. Građane upozoravaju da pripaze na ponude koje sadrže nerealna obećanja, lažne SMS, Viber, WhatsApp i sl. poruke u kojima ih se obavještava o novčanom dobitku za čije preuzimanje trebaju dostaviti osobne, financijske ili sigurnosne podatke i/ili nešto platiti. Takve poruke često sadrže i poveznice (linkove) uz uputu da ih treba kliknuti radi „ažuriranja”, „potvrde” ili „ponovne aktivacije” računa ili bankovne kartice. Policija upozorava da takve poruke ne otvaramo, pogotovo ukoliko smo ih primili s nepoznatog broja. Prije svake kupovine treba odvojiti dovoljno vremena da se valjano informiramo o proizvodu i razmislimo treba li nam te vrijedi li onoliko koliko trgovac za njega traži. Ako primimo poruku ili mail u kojem piše: „Čestitamo, dobili ste nagradu” ili „Javljamo vam da ste naslijedili bogatstvo”, riječ je o prevari i takvu je poruku najsigurnije odmah izbrisati.
Posebnu opasnost predstavljaju ugovori o doživotnom uzdržavanju i darovni ugovori kakvih se u Hrvatskoj godišnje sklopi oko sedam hiljada, od čega dobar dio završi prevarom. I premda načina varanja ima toliko da njihova količina prelazi okvire ovog teksta, za kraj ukažimo na još jednu vrstu obmane. Žrtve su uglavnom starije žene koje žive same i željne su pažnje. Putem društvenih mreža s njima u kontakt stupa prevarant nastojeći ostaviti dojam da je zainteresiran za romantičnu vezu. Najčešće je profil otvorio nedavno te ima malo ili nijednog prijatelja. U pravilu se predstavlja kao liječnik, oficir (posebno marinac) ili bankar. Pokušavajući doći do novca, žrtvu će obasipati pažnjom i komplimentima, pokazivati zanimanje za njene probleme te ostaviti dojam pristojnog i časnog muškarca. Mjesecima će se dopisivati da bi žrtva tijekom dužeg perioda razvila povjerenje i osjećaj da se dobro poznaju. U jednom će trenutku zatražiti da mu pošalje podatke svog bankovnog računa kako bi mogao uplatiti veći novčani iznos s kojim planira pokrenuti posao u Hrvatskoj u koju se namjerava doseliti da bi bili zajedno. U drugoj varijanti zamolit će žrtvu da mu uplati nekoliko hiljada eura koji mu hitno trebaju (npr. radi liječenja) uz obećanje kako će sve ubrzo vratiti. Čim starica pristane i uplati novac, prevarant prekida svaku komunikaciju, a ona ostaje posramljena i pokradena te često nikome ne govori što se dogodilo strahujući od dodatne osude ili ismijavanja okoline.
Znak za uzbunu
„Kad je u pitanju donošenje odluka vezanih uz, recimo, nekakvu kupnju, stariji su spremniji zapamtiti pozitivne informacije koje čuju. Kao da lakše pamte i više pažnju obraćaju na pozitivne stvari te se na njih više oslanjaju zanemarujući negativne. To je interesantno jer bismo možda pomislili da su, s obzirom na svoje iskustvo, sumnjičaviji prema svemu”, objasnila je psihologinja Gordana Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dodala: „Čim netko spomene novac u komuniciranju i dopisivanju, to odmah treba biti znak za uzbunu”.
„Teško im je zamisliti da osoba koja im se javila i koja ima sliku na svom profilu, nije stvarna osoba i da je u stanju toliko manipulirati. Mnogi stariji koriste društvene mreže no nisu baš do kraja upoznati kako taj sustav funkcionira te u online komunikaciji primjenjuju pravila i logiku iz stvarnog života, a oni se ne moraju uvijek preklapati”.
S druge strane, i stariji ljudi imaju pravo na druženje i romantične osjećaje, a svijet nije samo opasno nego i lijepo mjesto. Bilo bi duboko pogrešno zahtijevati od njih da ni sa kim ne komuniciraju, to bi se negativno odrazilo na njihovo ionako najčešće već slabo samopouzdanje. Umjesto zabrana, treba ih upozoriti na specifične opasnosti kojima su dodatno izloženi zbog svoje dobi, predložiti im da se, prije odluka koje uključuju trošenje većih novčanih iznosa, posavjetuju s djecom ili nekom drugom povjerljivom osobom i da ih ne bude sram ili strah priznati da su možda pogrešno procijenili neku situaciju ili osobu pa nasjeli na prevaru. Ima, naime, prevara koje se pravovremenom reakcijom mogu zaustaviti.
Vesna Rajnović, Analiziraj.ba