Trinaestog juna 2018. Općinski sud u Sarajevu donio je presudu da je nad uposlenikom te ustanove vršen mobing te da je degradiran u profesionalnom smislu
Klinički centar UNSA na čelu sa generalnom direktoricom Sebijom Izetbegović kriv je za mobing i nezakonito premještanje – utvrdio je Općinski sud u Sarajevu. Presuda je to koja se odnosi na slučaj o kojem je Žurnal ranije pisao, kada je uposlenik nakon ukidanja odjela na kojem je radio prvo degradiran a zatim i otpušten:
– Poništava se kao nezakonita odluka tuženog o otkazu ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora… te se tuženi obavezuje da tužitelja rasporedi i sa njim zaključi ugovor o radu za poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu – navodi se u presudi.
Skup hobi direktorice KCUS-a
Klinički centar tužitelju po odluci suda mora isplatiti razliku između plate koju je primio po ranijem ugovoru o radu i plate koju je primao po izmijenjenom ugovoru u iznosu od 4.424 KM, te platiti doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje od blizu 1.500 KM. Kada se na to dodaju i sudski troškovi koji idu na račun KCUS-a od 3.644 KM, te 1.000 KM za pretrpljene duševne boli, ispada da je maltretiranje uposlenika i mobing prilično skup hobi generalne direktorice, jer ovo nije jedina presuda ove vrste. A štedjeti se može i na pacijentima.
U presudi se navodi i da je KCUS izvršio mobing nad tužiteljem nefizičkim uznemiravanjem na radnom mjestu i dodjelom ponižavajućih poslova bez uslova za rad:
-… dodjelom poslova koji ne odgovaraju stručnoj spremi tužitelja i radnom iskustvu, uskraćivanjem osnovnih sredstava za rad i radnog prostora, te provođenjem sindroma praznog stola u periodu od juna 2016. do 15.11.2016. ugrozio psihičko stanje tužitelja i doveo do degradacije radnih uslova i radno-profesionalnog statusa tužitelja, pa se nalaže tuženom da prestane sa mobingom i omogući tužitelju korištenje zakonskog prava na jednako postupanje u radu i u vezi sa radom i naknadi tužitelju nematerijalnu štetu zbog pretrpljenih duševnih bolova uzrokovanih mobingom u iznosu od 1.000 KM sa zakonskom zateznom kamatom.
Sindrom praznog stola
Institut za klinička ispitivanja pripadao je kabinetu generalnog direktora KCUS-a. Dolaskom nove generalne direktorice na čelo Kliničkog centra, Institut se ukida, a pet uposlenika doživljava različite sudbine – jedan od njih uskoro je dobio otkaz, a ostali su premješteni. Tri uposlenika raspoređena su na rad u Etičkom komitetu, na poslove za koje su prekvalifikovani:
– Zbog straha za vlastitu egzistenciju i nelagodne situacije koju je tužitelj zajedno sa druga dva radnika doživio…. kao i mobinga zvanog “sindrom praznog stola”, tužitelj je sa kolegama otišao na Etički komitet. Međutim, na Komitetu tužitelj nije dobio radne zadatke navedene u službenim aktima, već mu se dodjeljuju teški i prljavi poslovi slaganja neurednih arhiva, u uslovima nedovoljne količine kisika i velike količine prašine, zbog čega je on i drugo dvoje kolega morao nositi masku radi zaštite svog zdravlja. Tužitelj je sa kolegama osjećao strah od gubitka posla zbog činjenice da je jedan od radnika Instituta u tom periodu dobio otkaz ugovora o radu, iako su kao visokokvalifikovan kadar bili poniženi i neprimjereno iskorištavani vrstom rada koju su bili obavezni raditi po nalogu prof. dr. Enre Suljić – navodi se u sudskim dokumentima.
U julu 2016., nakon primopredaje dužnosti u Etičkom komitetu, zamijenjene su brave, pa uposlenici ostaju u čekaonici “da čekaju daljnju sudbinu, bez ikakvih radnih zaduženja, bez ljudskog i bilo kakvog radnog prostora u kome bi ostvarivao radni učinak”, navodi se u tužbi. Sve do novembra 2016. on ostaje neraspoređen u istim radnim uslovima. Njegove tvrdnje prilikom svjedočenja na sudu potvrdit će i bivše radne kolege:
– Kada sam preraspoređena, poznato mi je da je tužitelj ostao u hodniku Etičkog komiteta…. – reći će jedna od svjedokinja na sudu.
Od oktobra je morao slati molbe generalnoj direktorici Sebiji Izetbegović kako bi mu se ovjerile platne liste i mogla biti isplaćena plata.
U novembru je Klinički centar tužitelju ponudio novi Ugovor o radu, raspoređujući ga u Službu za finansijske poslove, na radno mjesto za koje je predviđena srednja stručna sprema i znatno niža plata (300 KM), te značajno niži koeficijent složenosti poslova. Ugovor je pritom zaključen retroaktivno. Za sve to vrijeme u KCUS-u su postojala radna mjesta na koja je mogao biti preraspoređen u skladu sa svojom stručnom spremom i platnim koeficijentom.
Nakon potpisivanja ugovora obratio se Sindikatu sa zahtjevom za podršku i zaštitu ljudskih prava, a zahtjev za zaštitu prava uputio je i Upravnom odboru KCUS-a.
Upravni odbor KCUS-a u decembru 2016. odbio je njegov zahtjev za zaštitu prava, pozivajući se na Pravilnik o radu. Sindikat mu nikada nije odgovorio.
Nakon rasporeda na novo radno mjesto, u Službi za finansijske poslove, podrugljivo mu se obraćaju sa “veliki Mesihovićev prijatelj”. Bez radnog stola, stolice, računara, obavlja kurirske i razne fizičke poslove, a zbog pretrpljenog stresa obraća se i neuropsihijatru. Ljekar specijalista neuropsihijatar utvrdio je dijagnozu akutnog stresa sa obaveznom terapijom:
– Pacijent je potpuno van sebe…. dosadašnja terapija ne daje željene rezultate – stoji u jednom od kontrolnih nalaza.
Kasnije će se utvrditi i kako su inspektori Zavoda zdravstvenog osiguranja KS pregledali zdravstvene kartone ovog pacijenta i to bez njegovog znanja, a povjerljie informacije iz kartona bile su predmet razgovora među uposlenicima KCUS-a.
Nakon svega, tužio je KCUS, tražeći materijalnu nadoknadu ali i raspored na radno mjesto sa koeficijentom i stručnom spremom koju je imao prije ukidanja Instituta.
Presudu na štetu KCUS-a sud je donio 13. juna ove godine.