Istina je da nikada nismo imali bolje, bili zdraviji i sigurniji. Ipak, mi se više bojimo danas nego ikada prije
”Nemamo se čega bojati osim straha samog.”
Riječi su američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta u njegovom inauguracijskom govoru 1933. Bilo je to adresirano Amerikancima s ciljem da progledaju i vide potencijal u dubokoj ekonomskoj depresiji koja je prevladavala u vrijeme Roosveltove inauguracije. Bila je to misao koja je jasno poručila da ljudi stvaraju svoju budućnost. Misao koja je izrečena u zemlji čija se populacija sastojala od ljudi iz svih zemalja svijeta. Ljudi koji su iz nekog razloga tražili svoj put do realizacije vlastitih snova. Apsolutna većina stanovništva tada bili su migranti prve ili druge generacije.
Danas je tu misao potrebno opet naglas ponoviti. Nemamo se čega drugog bojati, nego vođa koji nas tjeraju da se bojimo drugih ljudi. U Evropi, političari osvajaju političke mandate sa tezom da su drugi ljudi opasni. Ako dođu u ”vašu” zemlju, moraju otići. Ako žive u ”svojoj” zemlji, trebalo bi ih prevladati. Ako ne oružjem, onda trgovačkim ratovima i sankcijama.
Možemo misliti šta god želimo o Americi, ali tu zemlju je stvorila mješavina ljudi iz cijelog svijeta. Zemlju koji ima najveći broj top-rangiranih univerziteta, najviše dobitnika Nobelove nagrade, objavljuje najviše naučnih studija, osvaja najveći broj medalja u gotovo svim sportovima. S oko jedva 5 posto svjetske populacije, oni čine oko 22 posto globalnog BDP-a. Popis se može nastaviti i postoje problemi koji se ističu, ali ostaje činjenica:
Sve je stečeno imigrantima iz nekoliko generacija.
Općenito, čovječanstvo je otišlo sa oko 93 posto siromaštva na 7 posto u nekoliko stotina godina. Prije stotinu godina, bilo je vjerojatnije da ćete umrijeti prije pete godine nego što ćete dočekati da napunite pedeset godina. Ranije su milioni europskih stanovnika stradali svakog stoljeća u ratovima. Danas nas strada manje od 500.000. U cijelom svijetu! U današnjim članicama EU (izuzev Hrvatske, op. prev.) 70 godina nismo imali rat u Evropi. To se nikada nije dogodilo u evropskoj historiji.
Vjeruje li neko da je uspjeh Amerike ili Evrope uopšte slučajan? Ne, to je neosporan rezultat međunarodne trgovine i slobodne razmjene znanja. U velikoj mjeri posljedica je ljudi koji se kreću (migranata!), miješaju, uče jedni od drugih, stvaraju novac i znanje za nove pozitivne razvojne procese.
Istina je da nikada nismo imali bolje, bili zdraviji i sigurniji. Razlog tome je liberalna demokratija, revolucija znanja i migracije (!). Ipak, mi se više bojimo danas nego ikada prije. Uglavnom, ne zbog drugih ljudi, već zbog vođa koji pokazuju druge ljude kao opasne.
S toga se nemamo zapravo ničega drugog bojati nego vođa koji nas tjeraju da se bojimo drugih ljudi.
Jörgen Hansson (dnevni list Sydsvenskan)
Sa švedskog preveo i prilagodio Admir Rahmanović za Prometej