Priče o revolucionarnim prekretnicama IT-a bogate su mitovima koje već napamet znamo, od šmokljana koji su stvarali inventivne tehnologije iz svojih garaža do karizmatičnih vizionara na čelu divovskih IT korporacija. No, u dosadašnjim verzijama povijesti informatičkih znanosti pioniri i revolucionari uvijek su bili – muškarci.
Autorica i pjevačica Claire L. Evans odlučila je učiniti korak prema promjeni te ustaljene tradicije. U knjizi naslovljenoj Broad Band: The Untold Story of the Women Who Made the Internet, donosi nam priče nepoznatih (ili nedovoljno poznatih) junakinja kojima dugujemo priznanje za stvaranje interneta kakvog danas poznajemo. Od Ade Lovelace, matematičarke iz viktorijanskog doba, koja je ujedno bila i prva programerka, pa do Stacy Horn, osnivačice jedne od prvih društvenih mreža (puno prije Facebooka), opisuje znanstvenice, matematičarke i umjetnice koje su se svojim stvaralaštvom i idejama vinule daleko ispred svog vremena i gradile tehnologije budućnosti. Prema riječima autorice, protagonistice ovih priča bile su „usredotočene na ulogu informatičkih znanosti u oplemenjivanju ljudskog života“.
Prva junakinja koju autorica predstavlja Ada Lovelace, matematičarka rođena 1815. godine, čiji se rad smatra prvim oblikom kompjuterskog programiranja. Odmah potom sjeća se Grace Hopper, rođene 1906. godine u New Yorku, koja je doktorat iz matematike zaradila u 28. godini, a u svojoj bogatoj karijeri je, između ostalog, radila u Harvardovom računalnom laboratoriju gdje je razvila jedan od prvih programskih prevoditelja, kao i programski jezik COBOL.
Za žene njihovog vremena takav odabir obrazovanja i karijere nikako nije bio tipičan, a svaki novi korak u napredovanju za njih je značio rušenje barijera i suprotstavljanje tradicionalno dodijeljenim rodnim ulogama.
Autorica također predstavlja otužan obrazac koji se ponavlja; žene su premalo plaćene za inovativan rad koji je temelj za napredak informatičkih znanosti, a taj isti rad postaje unosan i isplativ onog trenutka kad ga preuzmu muškarci.
Knjiga sadrži priče koje naglašavaju i nekonvencionalne doprinose informatičkoj znanosti. Patricia Crowther – iako programerskog zanata, dala je doprinos koji nije bio isključivo tehnološki. Osim spomenutog zvanja, Patricia je bila i speleologinja, te je zajedno sa svojim suprugom Williamom sudjelovala u ekspediciji na kojoj je otkrivena poveznica između dva najveća poznata spiljska sustava u podzemlju Kentuckyja. Njezine bilješke s te ekspedicije su postale temelj za popularnu računalnu igru Colossal Cave Adventure, koja je za mnoge prototip avanturističkih igrica.
Evans opisuje i zajednicu Project One lociranu u napuštenom skladištu San Francisca u 70-ima prošlog stoljeća, koju su činili umjetnici, hakeri i aktivisti. Interes žena u toj zajednici za računala i nove tehnologije bio je jedan od razloga za pokretanja prve društvene mreže Community Memory.
Mjesto je u knjizi našla i Stacy Horn, osnivačica društvene mreže ECHO koja je funkcionirala poput sustava oglasnih ploča, a koja je i danas dostupna stanovnicima New Yorka, kao i Jamie Levy, koja je izdavala zineove na disketama i uređivala WORD, jedan od prvih časopisa na ranoj verziji interneta.
Evans sama priznaje kako je osjećala nostalgiju pišući o vremenu kada je Internet bio u povojima- jer je tada bio slobodnije, raznolikije i zabavnije mjesto. I tada se činilo da može promijeniti sve – uključujući i rodno uvjetovane dinamike moći na internetu, ali i izvan njega. Autorica smatra kako je mijenjanje narativa povijesti tehnologije nužno kako bi u današnjici započele promjene.
U današnjoj verziji industrije interneta kojom bolno dominiraju muškarci, gdje vlasnici platformi zarađuju milijune, dok korisnici koji generiraju sadržaj na tim platformama ne bivaju nagrađivani ili plaćeni, u doba kad divovima industrije ne mogu nauditi skandali zloupotrebe podataka svojih korisnika – feministička povijest interneta je mali tračak ohrabrenja nade i upravo ono što trebamo
piše: Josipa Lenić – VoxFeminae