Janjski otoci pored Šipova – planirana izgradnja mini hidrocentrale
Bosna i Hercegovina je zemlja bogata prirodnim resursima, a posebno vodom, što pored turista privlači i investitore. Mini hidrocentale niču na našim rijekama eksploatišući prirodno dobro i uništavajuću biljni i životinjski svijet. Od 1995. godine do danas u BiH je izgrađeno 65 mini hidrocentrala, a u planu je gradnja još preko 300 na 244 rijeke.
Autor: Impuls
Kako se dobija koncesija i na koji način država učestvuje u ovim izgradnjama možete pročitati u prvom dijelu teksta Borba za vodu – Pobjeda je moguća! koji smo objavili prošle godine.
Žene su odbranile rijeku Željeznicu
Učestvujuću u novinarskom turu u organizaciji Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, koji je trajao od 1. do 6. novembra prošle godine, bili smo u prilici vidjeti stvarno stanje stvari na licu mjesta. Prije gradnje mini HE investitori uporno naglašavaju da uz gradnju otvaraju nova radna mjesta, što se nakon završeka gradnje pokaže kao laž, jer na kraju sve radi programirano i automatski. Također, ne poštuje se obavezni biološki minimum, ne grade se pravilne riblje staze ili se iste poslije zagrađuju. Kako to izgleda na terenu i na koje sve načine investitori ostvaruju profit od naših rijeka možete pročitati ovdje.
Zatvorena riblja staza
Borba i briga za očuvanje rijeka svedena je na ekološki osvještene pojednice i ekološka udruženja, koja u junu 2016. osnivaju “Koaliciju za zaštitu rijeka BiH”. Koalicija okuplja oko 20 organizacija iz cijele države i pojedince ljubitelje prirode, te zajedničkim radom se bave borbom za očuvanje prirode, informisanjem građana i pružanjem podrške i pomoći svim ekološkim aktivistima.
Ekološki aktivisti su suočeni sa raznim oblicima nasilja. Međunarodna organizacija “Globalni svjedoci” koja nadgleda ljudska prava nazvala je 2016. godinu “najsmrtonosnijom godinom za aktiviste u istoriji”. Martin Skalsky iz Češke nevladine organizacije Arnika dodaje da je 2016. godine ubijeno dvije stotine boraca za životnu sredinu širom svijeta, hiljade ih je oteto, pretučeno ili im se prijetilo.
Koliko je pomoć potrebna aktivistima vidimo na primjeru aktivistkinja iz Kruščice Hrabre žene Kruščice. Zahvaljujući upravo toj uvezanosti eko udruženja i pojedinaca, priča iz Kruščice se prenijela iz Laške doline u cijelu BiH. Borba u Kruščici još traje danonoćnim dežurstvom čuvara rijeka.
Hrabre žene Kruščice
Foto: Aleksandar Škorić, Centar za životnu sredinu
Mještani Kruščice nisu jedini koji su zabrinuti za očuvanje svoje rijeke od uništavanja. Rijeka Vrbas i rijeka Buna, između ostalih, našli su se na udaru investitora. Znajući šta se dešava kada se hidocentrale izgrade na rijekama, građani zabrinuti za ove rijeke, već su u pripravnosti. Predviđena izgradnja dvije mini hidroelektrane Buna 1 i Buna 2, pokrenula je borbu lokalnih udruženja i grđana, i ta borba traje već dvije godine.
Ušće rijeke Bune u Neretvu
Pisali smo o tome u tekstu Ugrožene bosanskohercegovačke rijeke – Ušće Bune u Neretvu, te tu možete pročitati i više o ugroženosti biljnog i životinjskog svijeta ove rijeke.
Da se neke borbe moraju ponoviti primjer je rijeka Vrbas. Krajem prošle godine odjeknula je vijest o najavi gradnje hidroelektrane “Krupa niska” čija je gradnja idejnim projektom preduzeća HE na Vrbasu planirana u neposrednoj blizni mosta preko rijeke Vrbas koji povezuje Krupu i mjesnu zajednicu Krmine. Koncem novembra 2017. godine, u Krupi na Vrbasu okupili su se mještani, novinari, predstavnici Centra za životnu sredinu, firme koja radi UT uslove i investitora. Okupljeni su se odazvali na poziv da se uviđaj i razgovor sa građanima obavi u prostorijama Mjesne zajednice Krupa na Vrbasu. Kako je Vrbas odbranjen 2004/05, zašto je opet ova rijeka na meti investitora, zašto je bitno spriječiti gradnju hidrocentrale na Vrbasu, opisano je u tekstu Vrbas je duša Banjaluke! iz decembra 2017.
Kanjon rijeke Vrbas – foto: Mišo Vidović
I dok se u BiH planira izgradnja oko 300 mini hidroelektrana, u bogatim evropskim državama druga je priča. Francuska vlada donijela je odluku o uklanjanju dviju velikih brana. Ove godine Francuzi će ukloniti 2 brane na rijeci Sélune u Normandiji, 35 metara visoku Vezins i 15 metara visoku La Roche qui Boite. Takođe, Španija i Finska su proteklih godina uklonile mnoge male i zastarjele brane.
Očigledno je da se trend izgradnje hidrocentreala pokazao kao više štetan nego koristan, postavlja se pitanje kome se grade hidroelektrane u Bosni i Hercegovini!?
Priredila: Jelena Jevđenić
Foto: Markéta Šedivá