Subota, 3 Januara, 2026

Mađarska znanstvenica napisala knjigu o feminizmu u Jugoslaviji

Spisateljica Slavenka Drakulić za Jutarnji list razgovarala je s mađarskom znanstvenicom Zsófiom Lóránd, koja je nedavno u izdavanju Palgravea objavila knjigu pod naslovom “Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji”. Fraktura će uskoro objaviti prijevod knjige, u sklopu male biblioteke domaćih autorica na temu feminizma.

Osnovno pitanje kojim se Lóránd bavi u knjizi je kako su jugoslavenske feministice “prevodile” zapadne koncepte i ideje na svoj jezik, na verziju feminizma koja je bila primijenjena društvu u kojem su živjele. Pritom je zanimljivo da je ovaj feminizam kritizirao državu zbog neispunjenja obećanja emancipacije, ali – kako piše Lóránd – i surađivao s njom, na primjer u vezi s nasiljem nad ženama i u obitelji.

Zanimalo me što se dogodilo s feminizmom u vrijeme socijalizma u našem dijelu svijeta. Kad sam otkrila da je postojala feministička kritika socijalizma na takvoj teorijskoj razini i s tolikim aktivnostima (umjetnost, književnost, politički aktivizam), poželjela sam saznati više. Da bih mogla istraživati, naučila sam i jezik. Bilo mi je zapanjujuće da su se žene sa sveučilišta pridružile osnivanju SOS telefona i da se to radilo još u vrijeme socijalizma. Ništa takvo nije postojalo u srednjoj i istočnoj Europi,” kazala je Lóránd.

Ovo je studija slučaja najdulje postojećeg neofeminizma u istočnoj Europi koji je istovremeno bio i način otpora sistemu, krenuvši od faze osvještavanja do aktivizma, od sedamdesetih do početka ratova. Lóránd je napisala prijeko potrebnu herstory feminizma na ovim prostorima, knjigu koja nije samo važan prilog osvještavanju vlastite ženske povijesti, nego nam je itekako nužna u retrogradnoj ženskoj sadašnjosti u svim postsocijalističkim zemljama u kojima caruje nacionalizam.

Intervju u cijelosti možete pročitati ovdje.

 

 

VoxFeminae

Povezane vijesti

Ko ima pravo na slobodu govora

Foto: Vedran Bukarica/Peščanik „Globalizujte Intifadu.“ Taj slogan bi vas sad mogao odvesti pravo u zatvor. „Reči i… skandiranje imaju posledice u stvarnom svetu“, upozorili su...

LJUDI PORED KOJIH ŽIVIMO: Iz kojih se pobuda možeš veseliti smrti nekog nesretnog migranta koji se utopio u Savi?

Foto: Ivor Fuka Pojam kojim je taj čovjek označen u današnjem društvu je poprimio dehumanizirajuće konotacije. Na taj način migrant postaje „čovjek bez prava“, onaj...

Popular Articles