Iz tiska je izašla knjiga ‘Kršćani u zemljama islama’ autora dr. fra Marinka Pejića
Nedavno je u nakladi sarajevsko-zagrebačkog Synopsisa iz tiska izašla knjiga Kršćani u zemljama islama autora dr. fra Marinka Pejića. Ta knjiga zbirka je 50 tekstova koji su nastajali u periodu od 2013. do 2017. godine, isprva u franjevačkom mjesečniku Svjetlo riječi (prvih šest tekstova), a kasnije (44 teksta) na internetskom portalu Prometej (www.prometej.ba).
„Kao suvremenik, prijatelj i štovatelj fra Marinka Pejića, franjevca Bosne Srebrene i autora ovoga, po mnogo čemu jedinstvenoga djela, pozivam vas na uzbudljivo duhovno, povijesno i emocionalno putovanje kroz daleka mjesta i živote ljudi koje većina nas nikada nije srela niti će sresti i upoznati. Nažalost, u vrijeme iščitavanja stranica ove knjige, mnogih tih mjesta i ljudi, odnosno njihovih zajednica, više nema tamo gdje ih je fra Marinko, u vrijeme skupljanja građe za svoju knjigu, posljednji put zatekao i ostavio. Ono što su ove vjerske zajednice uspjele izgraditi i sačuvati kroz protekla burna stoljeća uništili su, u samo nekoliko godina, suvremeni, takozvani lokalni ratovi, u kojima su vjerske i etničke manjinske zajednice najviše stradale, njihovo tisućljetno postojanje u nekim je područjima sasvim dokinuto. Stoga stranice ove knjige treba čitati i kao povijesne zapise o našoj suvremenosti u kojoj smo, uglavnom pasivno, svjedočili uništenju ostataka drevnih civilizacija, starih jezika i vjerskih i etničkih zajednica u područjima nekadašnjih Levanta i Mezopotamije“, u predgovoru ovoj knjizi piše dr. Hariz Halilović s RMIT Univerziteta u Melbourneu.
Portal Prometej zahvaljuje autoru na višegodišnjoj suradnji tokom koje smo se upoznali s dotad uglavnom nepoznatim i dalekim svijetom, zajednicama s milenijumskom tradicijom za koje zapadnocentrični čovjek – krivo naučen da je svatko tko se zove Ibrahim ili Amin, i tko Boga zove Allah automatski i musliman – uglavnom nije ni čuo, a ne čuju ni oni koji gledaju iz islamocentrične perspektive. Preporučujemo 347 stranica ove knjige svima koji žele bolje upoznati složenost povijesti i sadašnjosti Istoka kako bi se eventualno i senzibilizirao za njegovu sudbinu u svim dimenzijama, ne samo u onoj jednoj koja je svjesno ili nesvjesno određena vlastitom religijskom tradicijom ili ideološkom pozicijom. Na kraju, bez obzira na bilo čija vjerska, nevjerska ili antivjerska uvjerenja, moramo znati da iza svih ovih priča stoje konkretni ljudski životi i važne kulturne činjenice čije je bogatstvo neprocjenjivo, a koje nakon stoljeća mučne borbe za opstanak znatnim dijelom nestaju upravo danas.