Koronakriza je na vidjelo iznijela sve probleme stambenog tržišta, kažu britanski sindikati podstanara u razgovoru za H-Alter. Ujedinjeno Kraljevstvo zloglasno je po divljem rastu cijena nekretnina. Koronakriza je snažno pogodila podstanare, dodatno zaoštravajući tenzije sa stanodavcima. U ovom sukobu sindikati podstanara vide priliku da se britansko društvo napokon suoči s problemom koji su mnogi političari dosad gurali pod tepih.
Nezadovoljstvo nedostatkom kvalitetnog i cjenovno pristupačnog stanovanja u posljednjem desetljeću tiho, ali sve jače ključa u zemljama Sjeverne Amerike i Europe. Sada su pandemija koronavirusa i prateće ekonomske neprilike ukazale na slabe točke razvijenih društava, a među njima snažno figurira nedostupnost stanova zbog visokih tržišnih cijena i manjka socijalnih stambenih fondova. Problem skupog stanovanja istaknuo je i OECD u izvještaju "Socijalno stanovanje: ključni dio prošle i buduće stambene politike", tvrdeći da je pandemija istaknula postojeće razlike među kućanstvima.
Među europskim je zemljama Ujedinjeno Kraljevstvo zloglasno po divljem rastu cijena nekretnina koji od 1980-ih premašuje rast plaća. Koronakriza je u Velikoj Britaniji snažno pogodila podstanare, dodatno zaoštravajući tenzije sa stanodavcima. No u ovom sukobu sindikati podstanara vide priliku da se britansko društvo napokon suoči s problemom koji su mnogi političari dosad gurali pod tepih.
Owen Powell predsjednik je ogranaka ACORN-a, organizacije koja se bori za poboljšanje života lokalne zajednice, osnovane 2014. u Bristolu, na jugozapadu Engleske. Danas ACORN ima oko petnaest ogranaka u Engleskoj i Walesu, a njihova borba za prava podstanara zbog pandemije zahtijeva sve veći angažman. "Od početka pandemije jasno se vidi da sve više ljudi kasni s plaćanjem najamnina. Posljednji dostupni podaci pokazuju da je 250 tisuća ljudi kasnilo s plaćanjem stanarine od početka koronavirusa, a nisu imali ranija dugovanja," kaže Powell u razgovoru za H-Alter. "Još nismo vidjeli porast broja deložacija, ali to je zbog ‘zabrane’ koja je bila na snazi od ožujka do 21. rujna. U sklopu nacionalne kampanje, koju smo pokrenuli s drugim organizacijama, zahtijevamo produžetak te zabrane", dodaje.
Zabrana deložacija odnosi se na niz privremenih promjena zakona o najmu koje su uvele britanska i škotska vlada u ožujku ove godine kako bi pomogle podstanarima i preduhitrile masovne deložacije. S uvođenjem lockdowna u Ujedinjenom Kraljevstvu, mnogi su ostali bez posla i prihoda, što je bio poseban problem za petinu britanskog stanovništva koja živi u podstanarstvu. Vlast je prepoznala alarmantnost situacije te produljila otkazni rok koji stanodavac obavezno mora dati podstanaru za iseljavanje, kao i rok za deložaciju zbog neplaćanja stanarine. U Engleskoj i Walesu rok je prvo produljen na tri mjeseca, a kasnije na šest mjeseci. Škotska vlast je rok za iseljenje produžila s dva na šest mjeseci, a ta će izmjena biti na snazi barem do ožujka 2021.
Powell misli da je zabrana deložacija samo djelomično rješenje kojim se problem odgađa na nekoliko mjeseci, a tada će svaki podstanar morati platiti puni iznos zakašnjelih stanarina. Kako bi skrenuli pozornost na problem akumuliranih dugova, ljetos je ACORN pokrenuo kampanju zvanu "Stanovanje je zdravstveno pitanje" (Housing is Health). Kampanja ističe da, ako vlast naređuje građanima da ostanu kući kako ne bi širili zarazu, onda im treba osigurati i mjesto za stanovanje. Powell dodaje: "Zalažemo se za otpis duga neplaćenih stanarina koje su podstanari akumulirali zbog pandemije koronavirusa. Ljudi su pali u dugove zbog gubitka posla, a naknade nisu dostatne kako bi pokrile stanarine."
No u Engleskoj je zabrana istekla u rujnu, te ACORN očekuje da će ove jeseni stanodavci krenuti s deložacijama. "Sada stanodavci mogu predati novi raskid ugovora i time počinje istjecati rok koji podstanar ima za iseljenje, što je trenutno šest mjeseci. To znači da se tek očekuje veliki val deložacija. Prije toga ćemo sigurno svjedočiti protuzakonitim deložacijama zato što stanodavci koji su ostali bez zarade od stanarina ne žele čekati nego će pokušati izbaciti ljude prije isteka roka," kaže Powell.
ACORN je jedna u nizu organizacija koje se bore za prava podstanara, a koje su se počele osnivati tijekom 2010-ih po cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu kada su građani uvidjeli da je manjak cijenom pristupačnog i kvalitetnog stanovanja jedan od najvažnijih društvenih problema.
Problem rastućih troškova stanovanja, koji premašuju rast plaća, pogađa velika europska središta. Prema podacima Eurostata za 2018., u zemljama članicama Europske unije 20 posto stanovništva činili su podstanari koji plaćaju tržišnu cijenu najma, a 9,6 posto kućanstva trošilo je više od 40 posto prihoda na stanovanje.
No u Velikoj Britaniji je jaz između vlasnika nekretnina i podstanara od posljednje ekonomske krize 2009. godine dosegnuo neviđene razmjere. Prosječna cijena stana ili kuće u Velikoj Britaniji porasla je u posljednjih dvadeset godina s 84 500 funti 2000. godine na 239 tisuća funti danas, što je rast od 182 posto. U istom periodu prosječna tjedna plaća je porasla 18 posto. Kako kupovina nekretnine predstavlja sve veći izdatak, tako udio podstanara raste, te 2017. godine 20 posto stanovništva Engleske unajmljuje po tržišnoj cijeni - dvostruko više nego 1998. godine.
ACORN se uobičajeno ne bavi isključivo podstanarskim problemima, nego različitim akcijama s ciljem poboljšanja kvalitete života radničke klase u lokalnoj zajednici. No Powell kaže da su osnivači ACORN-a iz razgovora sa stanovnicima siromašnijih dijelova Bristola brzo shvatili da im loši stambeni uvjeti predstavljaju najveći problem. "Ljudi su uvjerljivo najčešće spominjali iznajmljivanje i strašne povezane probleme. Posebice se tu ističu najmodavci s brojnim stanovima koji su u lošem stanju, nezakonite deložacije podstanara, visoke stanarine i nemogućnost ljudi da si priušte smještaj u Bristolu. Stanovanje je, dakle, daleko najveći problem i zato smo se prvo na njega usredotočili", rekao nam je Powell.
Odnos i prava najmodavaca i podstanara u Velikoj Britaniji su zakonski regulirani, te su određeni rokovi za iseljavanje, uvjeti raskidanja ugovora, procedura za zakonitu deložaciju, kao i obaveze najmodavca da redovito održava nekretninu koju iznajmljuje.
Unatoč propisima, najmodavci često krše prava podstanara, tvrdi Powell. "U privatnom iznajmljivanju postoji izražena dinamika moći između najmodavca i podstanara, koja se očituje tako da najmodavci mogu izbaciti ljude na cestu i oduzeti im dom, a podstanar se najčešće nema kome obratiti za pomoć", rekao je Powell.
Neravnotežu moći Powell vidi i u tome koliko se rijetko kažnjava najmodavce. "Svi znamo za veliki broj nezakonitih deložacija, vidjeli smo ih, iskusili smo ih, no posljednji slučaj uspješnog kaznenog progona najmodavca zbog takvih deložacija bio je 1990. To nam mnogo govori o tome na čijoj strani stoji policija. Ne samo da ih ne zanimaju najmodavci koji krše zakon, nego su ponekad čak i pomagali najmodavcima time što su nas micali s prosvjeda na nezakonitoj deložaciji umjesto da najmodavcu kažu da krši zakon."
Po ustrojstvu, ACORN je sličan radničkim sindikatima, te svaki član plaća mjesečnu članarinu u vrijednosti jednog radnog sata tog člana. Zauzvrat članovi dobivaju potporu ostalih članova u borbi protiv deložacija, organizaciji prosvjeda, zahtjevima za popravak stana i slično.
Powell tvrdi da će ACORN uglavnom intervenirati samo kada stanodavac krši zakon, no ponekad se suprotstavljaju najmodavcu kada je deložacija u skladu sa zakonom, ali je nepravedna. "Sada, za vrijeme pandemije, opiremo se deložacijama bez obzira jesu li zakonite ili ne. Mislimo da nitko ne bi smio ostati bez doma u jeku javne zdravstvene krize", napominje Powell.
Kritičari zamjeraju sindikatima podstanara da uzimaju zakon u svoje ruke, i da stanodavci nemaju razloga snositi troškove smještaja podstanarima. No valja imati na umu da su britanska i škotska vlada pružile stanodavcima s hipotekom veću financijsku pomoć nego podstanarima, ističe Shaun Cassidy, predstavnik škotskog sindikata podstanara Living Rent, osnovanog 2016. godine.
Vlade su odobrile stanodavcima pauzu na plaćanje hipoteke u trajanju do šest mjeseci s pretpostavkom da bi im to trebalo ukloniti financijski pritisak pa da neće izbacivati podstanare koji zbog pandemije ne uspijevaju platiti stanarinu. Cassidy u razgovoru za H-Alter upozorava da rješenje nije tako jednostavno.
"Problem je što su stanodavci dobili pomoć u obliku takozvanih ‘odmora’ na plaćanje hipoteke, ali oni tu pomoć nisu pravedno podijelili s podstanarima. Na primjer, ako stanodavac ima hipoteku na 25 godina, onaj dio koji ne plati za vrijeme ‘odmora’ morat će isplatiti za vrijeme trajanja hipoteke ili može produžiti hipoteku za period jednak trajanju odmora. Znači da stanodavac ima idućih 25 godina ili više da nadoknadi ono što nije platio za vrijeme koronakrize. S druge strane, podstanar će morati isplatiti sav svoj dug prije isteka podstanarstva. Ako ima ugovor na godinu dana, morat će nadoknaditi dug u punom iznosu prije isteka tog roka", kaže Cassidy.
"Škotska vlada pomaže stanodavcima s kreditima, ali nije uvela nikakvu potporu koja bi direktno išla podstanarima. Njihov savjet podstanarima jest da razgovaraju sa svojim stanodavcem kako bi došli do sporazumnog rješenja", dodaje Cassidy.
Otkad je počela pandemijska kriza, članovi Living Renta pomažu podstanarima u razgovorima sa stanodavcima kako bi osigurali popust na najamninu. "Stanodavci ne daju nekretninu u najam za opće dobro ili zato što su darežljivi. Nekretnina je stanodavcu investicija, prilika za zaradu. Zbog toga se moramo žestoko boriti da bismo dobili od stanodavca ikakav popust najamnine. S time se suočavamo za vrijeme koronavirusa", rekao je Cassidy.
U Škotskoj će zabrana deložacija trajati sve do ožujka iduće godine, šest mjeseci dulje nego u Engleskoj. Cassidy, kao i Powell, smatra da se time samo odgađa val deložacija koji ce uslijediti ako vlade ne pruže financijsku pomoć podstanarima. "Vladine mjere samo odgađaju problem, a stanodavci već sada postaju nestrpljivi, ne žele čekati do isteka zabrane i počinju izbacivati podstanare koji kasne s plaćanjem najamnine. Već sada viđamo takve slučajeve", kaže Cassidy.
Pozitivna strana priče jest da je stambeno pitanje došlo u središte političke rasprave.
"Iako su veoma teška vremena za mnoge, ne bojim se budućnosti. Zapravo sam veoma optimističan jer mislim da je ovo vrijeme razotkrilo sve probleme postojećeg stambenog sustava. Razotkrilo je neravnotežu moći između stanodavaca i podstanara, razotkrilo je da mjere škotske vlade za zaštitu podstanara nisu dovoljne. Sada su ljudi napokon svjesni ovih činjenica i počinju nešto poduzimati", ističe Cassidy.
"Koronakriza je iznijela na vidjelo sve probleme stambenog tržišta. Na primjer, to da su najmoprimci slabo upoznati sa svojim pravima u slučaju deložacije. Ne znaju koje korake mogu poduzeti ako ih stanodavac pokuša zakonski deložirati. Čak i da znaju svoja prava, teško ih je ostvariti jer to zahtijeva snalaženje u složenom i teškom sudskom sustavu," rekao je Cassidy.
Utjecaj sindikata podstanara je ograničen jer nisu etablirane organizacije, predvode ih članovi lokalnih zajednica koji su nezavisni od političkih stranaka. Cassidy ističe da ih lokalne i nacionalne vlasti mogu veoma jednostavno ignorirati. Tako je na primjer škotska vlada osnovala posebnu radnu skupinu za pomoć privatnom sektoru za najam (Private Rental Sector Resilience group) u koju je pozvala predstavnika škotske udruge najmodavaca i predstavnika dobrotvorne udruge za pomoć beskućnicima, ali ne i predstavnike sindikata podstanara.
Unatoč tome, Powell smatra da njihov glas ima sve više odjeka. "Zbog veličine članstva i našeg utjecaja, sada već političari počinju obraćati pažnju na nas. Naši odnosi s političarima često su turbulentni, što znači da nema trajnog prijateljstva, ali ni neprijateljstva. Istog političara ćemo u nekim projektima podržati, a u drugim slučajevima ćemo prosvjedovati protiv njega. Ali sve nas više uvažavaju", zaključuje Powell.
