Kina i Bugarska potpisale su prošlog ponedjeljka sporazum o borbi protiv kriminala i međunarodnog terorizma.
Kina i Bugarska potpisale su prošlog ponedjeljka sporazum o borbi protiv kriminala i međunarodnog terorizma. Radi se o ažuriranju dokumenta potpisanog 1996. godine. Sporazum su u Pekingu potpisali bugarska potpredsjednica vlade koja je ujedno i ministrica unutarnjih poslova Rumjana Bačvarova i njen kineski kolega Guo Shengkun, ministar javne sigurnosti Republike Kine.
Bugarska ministrica unutarnjih poslova kazala je kako potpisani sporazum omogućava pravni okvir za učinkovitu suradnju u borbi protiv različitih oblika kriminala, uključujući terorizam i organizirani kriminal poput trgovine ljudima, drogama i vatrenim oružjem. Sporazum podrazumijeva razmjenu stručnjaka i zajedničko uvježbavanje policajaca, a proširuje se i na bugarsku Agenciju za nacionalnu sigurnost, što podrazumijeva jačanje suradnje obavještajnih zajednica Kine i Bugarske. Bugarska ministrica također se pohvalila donošenjem strogih uredbi o regulaciji zaštite osobnih podataka – čiji je nedostatak do sad bio prepreka učinkovitije suradnje bugarske i kineske policije.
Kineski interes za suradnju u borbi protiv kriminala s Bugarskom treba promatrati s obzirom na dva čimbenika. Strateški poslovni (primarno trgovački i energetski) interesi Kine na Balkanu sastoje se od intenziviranja trgovačkih veza Kine i tranzitnih balkanskih zemalja, te je očekivano da će Kina na ovaj način htjeti sudjelovati u zaštititi “Novog puta svile” odnosno trgovačke rute čiji je konačni cilj skratiti protok roba od Dalekog Istoka do bogatog tržišta Europske unije na svega desetak dana.
Antiterorističko pozicioniranje Kine
S druge strane, nakon posljednjih oružanih napada u Parizu Kina se zainteresirala za borbu protiv terorizma. Časopis The Diplomat, primjerice, kineski interes u ovom polju smješta u činjenicu da u terorističkim napadima diljem svijeta stradavaju i kineski građani, pa su u Parizu stradala tri kineska građanina, dok je još nekoliko stradalo u napadu na hotel u Maliju. Međutim, ova logika nema dovoljnu poslovnu težinu radi koje bi Kina investirala nova i značajna sredstva u borbu protiv terorizma, te razloge ovome treba tražiti u globalnom pozicioniranju najveće svjetske ekonomije po ovom pitanju.
Za razliku od zapadnih zemalja koje su se redom uključivale u “Rat protiv terorizma”, Kina preferira bilateralne policijske, umjesto vojnih suradnji te zbližavanje obavještajnih zajednica pojedinih zemalja. Metodu koju primjenjuje trenutno u Bugarskoj, već je ranije primijenila u spomenutom Maliju. Također, umjesto da se nameće kao “svjetski policajac” Kina smatra kako ključnu ulogu u globalnoj borbi protiv terorizma trebaju imati Ujedinjeni narodi. Pozicioniranje UN-a kao globalnog referenta za borbu protiv terorizma istovremeno bi trebalo ograničiti vojne intervencije diljem svijeta koje provode Sjedinjene Američke Države. Od UN-a međutim, Kina zauzvrat očekuje proširenje definicije terorizma tako da u nju spadaju i unutarnje oružane pobune koje ova zemlja ima primjerice s Ujgurima, piše The Diplomat.
Umjesto u vojne intervencije Kina ulaže u tehnologiju koja bi, kako navode, “olakšavala” provedbu uredbi o javnoj sigurnosti. Tako je bugarska ministrica u sklopu svog boravka u Kini obišla Prvi institut za istraživanja i inovacije koji se nalazi u sklopu Ministarstva javne sigurnosti. Radi se o jednom od najvećih istraživačkih centara u Kini. Institut se bavi analizama, standardizacijom, razvojem i proizvodnjom tehnoloških rješenja u polju “provedbe zakona”. U prijevodu, radi se instituciji koja se bavi proizvodnjom nadzornih kamera, policijskih skenera, opreme za specijalnu policiju, tehnoloških rješenja za što bržu i lakšu identifikaciju osoba, itd… Drugim riječima, suradnja Kine i zemalja poput Bugarske, možda se ne pretpostavlja vojne intervencije ali se fokusira na što bolju kontrolu građana.