Prim. dr med. Dijana Koprić, medicinski onkolog, ističe koji su glavni faktori rizika za nastanak karcinoma dojke.
Karcinom dojke je zloćudna bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, razmnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne sudove, te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Muškarci takođe mogu da obole od karcinoma dojke, ali oni čine manje od 1% svih slučajeva karcinoma dojke. U prosjeku će 1 od 8 žena tokom života razviti karcinom dojke. Otprilike 2/3 žena s karcinomom dojke ima 55 ili više godina, iako se u zadnje vrijeme javlja i kod žena u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama.
Simptomi karcinoma dojke su kvržica ili zadebljalo područje u dojci ili ispod pazuha, promjena veličine ili oblika dojke, iscjedak iz bradavica koji može biti krvav ili bistar, promjene na koži dojke ili bradavice (crvena koža, zadebljana koža poput narandžine kore, uvučena bradavica).
Uzrok karcinoma dojke još uvijek je nepoznat, ali postoje određeni faktori koji povećavaju vjerovatnoću oboljenja kao što su dob, genetski faktori, lična i porodična istorija, prehrana. Na neke faktore možemo uticati, ali na neke ne.
Faktori na koje ne možemo uticati su:
– dob – žene starije od 50 godina imaju veći rizik;
– rasa – Afroamerikanke imaju veću vjerovatnoću da obole od bjelkinja;
– guste (denzne) dojke;
– lična istorija raka dojke;
– porodična istorija raka dojke (ako su majka, sestra ili kćerka imale rak dojke, vjerovatnoća je dvostruko veća);
– geni – promjene na dva gena, BRCA1 i BRCA2, odgovorne su za neke slučajeve raka dojke u porodici. Iako čine veću vjerovatnoću oboljenja od raka, ne znači da će osobe koje imaju mutaciju ovih gena definitivno i oboljeti;
– rana menarha prije 12 godina i kasna menopauza nakon 55 godina povećavaju rizik raka dojke;
– zračenje povećava rizik za nastanak karcinoma dojke.
Faktori na koje možemo utjecati su: smanjena tjelesna aktivnost, gojaznost, pušenje, konzumacija alkohola, rođenje djeteta nakon 30. godine, uzimanje hormonske nadomjesne terapije duže od 5 godina.
Screening i dijagnostika raka dojke podrazumijeva:
Samopregled dojki koji obavlja sama žena jednom mjesečno 7-10 dana iza menstrualnog ciklusa kod predmenopauzalnih žena i jednom mjesečno kod postmenopauzalnih žena.
Klinički pregled je pregled dojki koji obavlja liječnik ili drugi zdravstveni radnik.
Mamografija predstavlja zlatni standard u otkrivanju raka dojke zbog jednostavnosti, cijene i korisnosti. Ovim snimanjem rak se može otkriti u ranom stadijumu, nekada i 2 godine prije pojave znakova i simptoma bolesti.
Ultrazvučni pregled je metoda izbora kod mlađih žena (ispod 40. godine). Kod žena iznad 40 godina UZ pregled se primjenjuje uz mamografiju, te se tako povećava tačnost otkrivanja sumnjivih promjena.
Biopsija je jedini način da se utvrdi priroda otkrivenih promjena u dojci odnosno da se postavi konačna dijagnoza karcinoma.
Magnetna rezonanca dojke (MRI) pomoću magneta, radio talasa i računara izrađuje niz detaljnih slika. Ova metoda može se koristiti za otkrivanje raka kod žena koje imaju visoki rizik za razvoj raka dojke.
Obzirom na sve navedeno država treba prepoznati veličinu ovog javno zdravstvenog problema te usvojiti Nacionalni program ranog otkrivanja raka shodno preporukama Međunarodne agencije za istraživanje raka i Savjeta Evrope, kao i iskustva država koje su usvojile ovaj program.
Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadijumu u što većem postotku, jer je petogodišnje preživljenje u tom slučaju oko 96%, te poboljšati kvalitet života bolesnica s rakom dojke. Osnovna metoda probira je screening mamografija, kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda.
Američko društvo za borbu protiv raka preporučuje mamografiju za žene od 40. do 44. godine jednom godišnje ukoliko postoji povećani rizik, za žene sa 45-54 godine jedanput godišnje, za žene od 55. do 74. godine svake 1 ili 2 godine, a za žene od 75 godina i više svake godine ako se očekuje preživljenje 10 godina ili više.
Pored redovnih mamografskih UZ pregleda, prevencija podrazumijeva i svakodnevno vježbanje jačeg intenziteta u trajanju od 30 minuta, prehranu bogatu voćem, zelenim lisnatim povrćem, cjelovitim žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima, s malo masti, crvenog mesa i gotovih mesnih i drugih prerađevina koje djeluju zaštitno i smanjuju rizik za rak dojke. Istaknuto antikancerogeno djelovanje imaju nutrijenti kao što su omega-tri masne kiseline (plava riba, sjemenke lana…), te vlakna (voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi).
Rano otkrivanje raka dojke uz pravovremenu i odgovarajuću terapiju pruža najbolje i najveće mogućnosti uspješnog liječenja.
U okolnostima koje su nastale usljed infekcije korona virusom, danas u svakodnevnom radu susrećemo veći broj novodijagnostikovanih osoba s karcinomom dojke u višem stadijumu bolesti (tumori većeg obima sa širenjem u pazušne limfne čvorove) što utiče na ukupni ishod liječenja. Stoga smatram da sve dijagnostičke procedure vezane za onkološke bolesnike, posebno novodijagnostikovane pacijente i one koji su u aktivnom terapijskom liječenju, trebaju ostati prioritet. Vrlo smo svjesni činjenice da svako kašnjenje ili odgađanje terapije može dovesti do lošijeg ishoda za pacijente, te smo uradili sve što je moguće da u ovim uslovima svim našim pacijentima obezbijedimo najbolju moguću uslugu.
LEE-P14-28/12/2020-BH-BA2012287581
Novartis BA d.o.o.
Antuna Hangija bb, Sarajevo, BiH
A.E.
