Subota, 21 Decembra, 2024

Istraživanja pokazuju kako društvene mreže ne liječe depresiju, ali ju vrlo često izazivaju

Društvene mreže su svakako dobar način za razbijanje dosade i kontakt s drugim ljudima, ali čini se kako mogu biti itekako opasne.

Sada smo već poprilično sigurni kako će društvene mreže još godinama biti dio naših života, jer su već sada nešto bez čega mnogi ne mogu. Bilo da se radi o izravnijim formama poput Facebooka, Twittera i Instagrama ili nešto suptilnijim servisima poput YouTubea, ako provodiš dosta vremena na internetu i nisi totalni sociopat, vjerojatno se koristiš nekom od njih, a možda si čak i lajkao ovaj članak na Facebooku. To dakako nije nikakav problem, jer na kraju krajeva, danas većinu informacija ne dobivamo preko Dnevnika ili novina, već upravo putem društvenih mreža, a ne može se poreći kako one omogućavaju bržu i lakšu komunikaciju s drugim ljudima te pružaju zabavu u onim hladnim, samotnim proljetnim noćima…

No, svaka medalja ima dvije strane, pa tako i društvene mreže nose svoj mračni krimen. Nedavno su tako Ameri proveli veliku studiju o odnosu društvenih mreža i psihičkog stanja njihovih korisnika koja je pokazala kako postoji veliki utjecaj istih na porast depresije, pogotovo među mlađom populacijom. Izgleda kako se razina depresije povećava razmjerno povećanju vremena provedenog na društvenim mrežama, a posebno su ranjivi oni nešto labilniji među nama.

mreže 670x471

Jedan od glavnih razloga depresije jest nedovoljno prihvaćanje zajednice, koje se manifestira kroz neslužbenu valutu priznanja društvenih mreža: likeove (i sve njihove izvedenice). Korisnici vrlo često objavljuju stvari kako bi privukli druge i dobili određeno priznanje, a ako ga ne dobiju, slijedi neugodna spuštalica. Pa čak i kada ga dobiju, čini se kako to nikada nije dovoljno, jer uvijek postoji netko tko dobije više likeova ili ima više prijatelja ili ga obasipaju pozitivnim komentarima. Izostanak istog izaziva sumnju u samoga sebe koja vodi do prijezira, a on je pak jedan od uzroka depresije.

Drugi bitan razlog jest dojam kako se svi drugi dobro zabavljaju osim tebe. Svakome se dogodilo da petak ili subotu provedu u pidžami izležavajući se na kauču i gledajući reprizu reprize nekakve priglupe američke serije iz crnih 90-ih, a odlazak na društvene mreže otkriva prijatelje koji se provode po noćnim klubovima, roštiljaju, odlaze na izlete sa svojim partnerima ili rade nešto atraktivno. Naravno da pumpanje takvih informacija (a rijetko tko će na društvene mreže stavljati svoje depresivne životne trenutke) kod nekih izaziva negativne emocije, a mnogi ne mogu razaznati kako to uglavnom nije objektivan prikaz nečijeg života već samo jedan izdvojeni moment koji se čini fora. Ako se ne može svjesno razaznati razlika između pravog života i života na društvenim mrežama, stvari vrlo brzo mogu krenuti u jako krivom smjeru, a onda se ne treba ustručavati potražiti pomoć ili jednostavno baciti jedan dobri stari log out i izaći van iz svoje sobice!

Niko Sučić – Idesh!

Povezane vijesti

Postporođajna depresija neće nestati sama od sebe

Foto: Freepik

Tokom drugog mjeseca trudnoće, Mirjana Jović iz Broda, shvatila je da nešto nije u redu. Osim što je počela da gubi na kilaži, nije mogla nigdje da izlazi. Prvo se obratila mužu za pomoć koji joj je tokom cijele trudnoće, ali i kasnije, bio najveća podrška. Ljudi iz okoline su smatrali da je razmažena i da želi da skrene pažnju na sebe. Ipak, odlučila je da potraži stručnu pomoć i sazna šta se dešava. Nakon porođaja situacija se pogoršala. Danas, o depresiji priča bez problema, a godinu i po nakon porođaja i dalje koristi terapiju i bori se sa posljedicama.

Mačke imaju veliki uticaj na fizičko i mentalno zdravlje svojih vlasnika

Foto: Yerlin Matu/ Unsplash

Mačke žive sa ljudima hiljadama godina, donoseći im radost svojim predenjem i ludorijama, a nova istraživanja otkrivaju dubok uticaj ove životinje na naše fizičko i mentalno zdravlje, ali i upozoravaju na određene opasnosti.

Popular Articles