 pokrenula je peticiju isprike onima koji su u njoj nevini stradali i onima koji su izgubili svoje najmilije i najvrijednije. Peticija i potpisi bit će dostavljeni predstavnicima udruga žrtava 'Oluje', koji još uvijek čekaju pravdu za zločine.){kind=link}
Povodom obilježavanja 21. godišnjice vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’ Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) pokrenula je peticiju isprike onima koji su u njoj nevini stradali i onima koji su izgubili svoje najmilije i najvrijednije. Peticija i potpisi bit će dostavljeni predstavnicima udruga žrtava ‘Oluje’, koji još uvijek čekaju pravdu za zločine.
“Mi, niže potpisane građanke i građani Republike Hrvatske svim našim sugrađankama i sugrađanima, žrtvama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’ u kolovozu 1995. godine, ovim potpisom želimo reći – oprostite! Ispriku upućujemo u iščekivanju da isto učine najviša državna tijela Republike Hrvatske, čiji su prethodnici sa državnih mjesta ovu operaciju planirali i proveli.”, stoji u peticiji koju možete u cijelosti pročitati i potpisati ovdje.
Peticija je u javnosti naišla na različite negativne reakcije osoba koje ju smatraju provokacijom, pa se tako ovaj pokušaj isprike nevinim žrtvama osuđuje skrećući pozornost na stradale hrvatske branitelje i civile, a organizaciju se optužuje da djeluje protiv interesa Republike Hrvatske.
„Ove optužbe snažno odbacujemo. Uvjereni smo kako su naš zajednički interes država i društvo koji su temeljeni na istini i pravdi, a ne na poricanju i autoritarnom nametanju jednog, u kamenu upisanog narativa.“, kažu u YIHR-u te pojašnjavaju da isto čine i njihovi kolege i kolegice u drugim državama regija kojie na iste optužbe nailaze kada progovore o zločinima u Vukovaru, Srebrenici, na Kosovu ili pak napadu na Dubrovnik i Konavle.
Peticija kažu proizlazi iz činjenica. „Činjenica je da su u ‘Oluji’ ubijeni brojni civili i nevini ljudi. Činjenica je da su mnogi pobjegli u strahu, od kojih velik broj nije imao nikakve veze s političkim planovima vodstva Jugoslavije ili tzv. Republike Srpske Krajine. Činjenica je da pravosuđe nije adekvatno odgovorilo na ove zločine. Činjenica je da tim ljudima – mladima koji su odrastali u izbjeglištvu, starcima koji nisu mogli provoditi mirovinu u svojim kućama, roditeljima koji su bježali kako bi spasili svoju djecu – isprika ima simbolički značaj, u nedostatku pravde.
ČINJENICA JE, TAKOĐER, DA U NAŠEM DRUŠTVU IMA ONIH KOJI ŽELE REĆI ‘OPROSTI’. IMA NAS KOJI TO ŽELIMO REĆI ČAK AKO TO NISMO ČULI ZA SVOJA STRADANJA I STRADANJA SVOJIH NAJBLIŽIH. IMA NAS KOJI RAZUMIJEMO DA ZLOČINI NISU BILI IZBOR OGROMNOG BROJA GRAĐANA. IMA NAS KOJI SE ŽELIMO OD TIH ZLOČINA OGRADITI I NASTAVITI DALJE, NA PRINCIPIMA RAZUMIJEVANJA I TOLERANCIJE.„
Peticija je svojevrsni glas protiv šutnje, poricanja i relativizacije, kritika institucijama RH koje na zločine nisu odgovorile u skladu s principima pravde, apel političkim dužnosnicima i političarima u Hrvatskoj da priznaju odgovornost i učine sve kako bi se pronašli i identificirali nestali, kako bi se omogućio povratak izbjeglicama, omogućio dostojan život onima koji su se vratili i kako bi odgovorni za zločine bili osuđeni, navode, te ih pozivaju da se paralelno s proslavom vojne pobjede, pridruže komemoracijama za sve žrtve zločina tijekom i nakon operacije ‘Oluja’.