HEROJI LJUDSKIH PRAVA: Hellen Keller, bljesak nade iz mraka i tišine
Hellen Keller
Hellen Keller je definitivno jedna od najprepoznatljivijih ličnosti u historiji borbe za prava osoba sa invaliditetom. Rođena je 27. juna 1880. u američkoj saveznoj državi Alabami, a već je sa devetnaest mjeseci izgubila vid i sluh zbog nepoznate bolesti, za koju današnji stručnjaci vjeruju da se radilo o određenom tipu meningitisa.
Očajna porodica je pokušavala sve što se moglo kako bi Hellen izbavili iz carstva tame i tišine, i obraćali su se vodećim naučnicima tadašnjeg vremena, između ostalih i Alexanderu Grahamu Bellu. Upravo ih je izumitelj telefona uputio da pomoć potraže na institutu Perkins u Bostonu, gdje će doći do susreta koji će promijeniti život ove djevojčice. Naime, na ovom institutu za edukaciju osoba sa invaliditetom Hellen Keller će u šestoj godini života upoznati Anne Sullivan, tada dvadesetogodišnju slijepu djevojku koja će je podučiti znakovnom govoru.
Hellen i Anne će idućih pedeset godina provesti u prijateljstvu i saradnji, a predan rad instruktorice i neprestana vježba će dovesti do toga da Hellen progovori. Naime, ona jeste bila nijema ali je razlog bio u tome što je izgubila sluh usljed bolesti pa nije mogla naučiti govor kao replikaciju onog što čujemo. Ali radeći sa djevojčicom i postepeno je učeći, Anne Sullivan je koristila sve dostupne tehnike da svoju učenicu nauči govoru.
Nakon što je 1893. završila obrazovanje u okviru instituta Perkins, Hellen i Anne odlaze u New York da nastave školovanje na tamošnjim školama za osobe sa invaliditetom, a 1900. godine Hellen Keller upisuje Radcliff College pri harvardskom univerzitetu uz stipendiju koju joj je pronašao Mark Twain. Četiri godine poslije, u dobi od dvadeset i četiri godine, Hellen Keller diplomira, kao prva gluha i slijepa osoba sa univerzitetskom diplomom.
Njena postignuća u obrazovanju predstavljala su samo uvod u ono što će ostvariti svojim djelovanjem. U godinama koje su uslijedile, Hellen Keller će postati žestoka zagovornica prava osoba sa invaliditetom, ali i puno više od toga – javno će se zalagati i za pravo glasa za žene, rasnu jednakost, radnička prava i mnoga druga pitanja koja su u to vrijeme bila kontroverzna.
Putovala je po Americi i inostranstvu, držala govore, pisala i prikupljala sredstva za osobe sa invaliditetom. Osnovala je i organizaciju za pomoć slijepim veteranima Prvog svjetskog rata i drugim osobama sa slabovidnošću, a ova organizacija će vremenom prerasti u današnji pokret Hellen Keller International.
Budući da se kao Južnjakinja stidjela nehumanog tretmana Afroamerikanaca, pomagala je rad NAACP, organizacije za rasnu jedakost, a bila je i suosnivačica Američke unije za građanske slobode (ACLU). U arhivama Američke fondacije slijepih sačuvano je preko 475 njenih govora i eseja o raznim temama – od vjere i sljepoće, pa do planiranja porodice i uspona fašizma.
Čak i da ne znamo da je riječ o osobi koja je od najranijeg djetinjstva bila slijepa, gluha i nijema, jasno je da je njen aktivizam na polju ljudskih prava bez premca u svijetu. Iz današnje perspektive teško je i shvatiti koliki je utjecaj ostvarila jedna osoba sa invaliditetom u to vrijeme rata i društvene nepravde kakvo je bilo u prvoj četvrtini dvadesetog stoljeća. Međutim, Hellen Keller je historija zapamtila kao lidericu borbe za jednakost među ljudima koja je vjerovala da se istinski napredak može postići samo kroz uključivanje svih pojedinaca, bez obzira na njihove različitosti i ograničenja.
Doživjela je duboku starost, a i u posljednjim decenijama života je bila aktivna u promociji ljudskih prava. Samo u deceniji između 1946. i 1957. je u svojoj misiji posjetila 35 zemalja, gdje je držala predavanja i održavala sastanke koji se tiču promocije i zaštite ljudskih prava.
Hellen Keller je umrla 1. juna 1968. u dobi od 88 godina, nakon što je pretrpjela nekoliko moždanih udara. Iza nje je ostalo dvanaest knjiga koje je napisala unatoč sljepoći, a za svoje djelovanje je nagrađena i najvišim američkim odlikovanjem, Predsjedničkom medaljom slobode. O njenom žiotu su napisane i brojne knjige i snimljeni mnogi filmovi, a njeno ime nosi i spomenuta organizacija Hellen Keller International koja se bavi zaštitom vida, pružanjem zdravstvene zaštite i borbom protiv neuhranjenosti širom svijeta.
