Iako se proces eksproprijacije u ovom trenutku odvija, Vojni aerodrom Ortiješ-Mostar kao perspektivna vojna imovina još uvijek nije uknjižen. Razloge treba tražiti u tromosti Ministarstva odbrane BIH kao i političkom dogovoru HDZ i SDA o trasiranju autoputa kroz Mostar koji ne samo da će imati nesagledive posljedice na lokalno stanovništvo nego će i smanjiti obim aerodroma te ga time učiniti neprihvatljivim za NATO standarde.
Piše: Predrag Blagovčanin
Početkom 2017. godine Parlament FBIH usvojio je izmjenu trase autoputa A1 koji prolazi kroz Hercegovinu. U sklopu amandmana Vlade FBIH izmijenjena je dionica Mostar Sjever-Mostar Jug te je usvojena trasa koja prolazi između magistralnog puta M-17 i aerodroma Ortiješ.
Kompletni amandmani Vlade FBIH na usvojene trase pripremila su ministarstva pod kontrolom HDZ-a. Federalno ministarstvo prostornog uređenja na čelu sa Josipom Martićem te Federalno ministarstvo prometa i komunikacija sa ministrom Denisom Lasićem. Međutim, prijedlog izmjene došao je od strane JP Autocesta FBIH na čijoj direktorskoj poziciji se nalazi nekadašnji premijer Adnan Terzić koji se nakon izlaska iz SDA priključio SBB-u.
Trasa autoputa
Prostorni plan posebnih obilježja od značaja za Federaciju BIH Autocesta na Koridoru Vc nedugo nakon Parlamenta usvojen je i u Domu naroda FBIH zahvaljujući upravo glasovima delegata iz ovih stranaka.
Nasiha Pozder, predstavnica Naše stranke u Parlamentu FBIH protivila se izmjenama trase autoputa. Sa ove vremenske distance ističe da se radilo o političkom trasiranju te da je jedina realna trasa bila ona koja je usvojena 2011. godine nakon što je provedena javna rasprava.
„Napominjem da je trasa iz 2011. bila donesena nakon što je provedena javna rasprava, te da je trasa zaobilazila Blagaj i išla kršom iznad Blagaja, nekvalitetnim zemljištem koje je u društvenom vlasništvu. Mi smo opredijeljeni za razvoj i gradnju ali se uvijek i iznova, pa evo i sada u svjetlu dešavanja oko spora Države i Federacije BiH oko trase koridora Vc i aerodroma Ortiješ, pokazuje da planiranja i trasiranja “preko koljena” uz stavljanje političkih trgovina iznad profesionalnih i stručnih analiza, procjena i odluka, pokazuje najskupljim i najneuvjerljivijim prividom razvoja.“
Umjesto krša perspektivnom vojnom imovinom
Podsjećamo, vojni aerodrom Ortiješ-Mostar uključujući aerodrome Tuzla i „Mahovljani“ Banja Luka predsjedničkom odlukom iz 2016. godine proglašeni su za perspektivnu vojnu imovinu i kao takvi trebali su biti uknjiženi na državu Bosnu i Hercegovinu za šta su se otvorili preduslovi nakon potpisivanja dokumenta Program reformi BIH.
Međutim, to do danas nije učinjeno. Problemi u knjiženju vojne imovine nastali su još 2012. godine nakon snažnog protivljenja Republike Srpske tom procesu. Kompletna vojna imovina ni u Federaciji BIH do sada nije uknjižena.
Takav je slučaj i sa aerodromom Ortiješ čiji je puni obim do sada već smanjen odlukom nekadašnje ministrice Marine Pendeš na način da je HDZ-ova ministrica 2016. godine imenovala komisiju koja je jedan dio aerodroma proglasila za neperspektivnu vojnu imovinu, preciznije podzemne vojne objekte zrakoplovnih snaga „vojni potkop Ortiješ“ izgrađen 1971. godine.
O radu ove komisije u Ministarstvu odbrane BIH nema informacija budući da po našim saznanjima rezultati rada ove Komisije nikada nisu prezentovani stručnom kolegiju niti instituciji nadležnoj za postupanje po ovim pitanjima.
Također, Marina Pendeš ispred Ministarstva odbrane BIH 2017. godine daje suglasnost ovog ministarstva JP Autocestama FBIH za provođenje prethodnog postupka za izgradnju autoceste na koridoru Vc koji svojom trasom ulazi u obim aerodroma Ortiješ.
U razgovoru za portal Tačno.net Marina Pendeš istakla je da je izgradnja autoputa jedan od prioriteta BIH, a na naša pitanja iz kojeg razloga je smanjen puni obuhvat aerodroma te po kojem osnovu je dana državna imovina, nije željela odgovoriti.
„Što se tiče autoputa smatrala sam, a i ljudi koji su meni pripremali odluku, da je autoput jedna od prioritetnih zadaća infrastrukturnih objekata BIH koji će otvoriti mogućnost povezivanja BIH sa drugim dijelovima Europe i kao takav nema razloga ne dati suglasnost.“
Upravo ova suglasnost argument je JP Autocesta FBIH za eksproprijaciju zemljišta za budući autoput. U ranijim istupima za medije predstavnici ovog preduzeća istakli su da imaju veoma dobru suradnju sa Ministarstvom odbrane po svim pitanjima u pogledu ove dionice autoputa.
Marina Pendeš nakon što je od strane Ministarstva Odbrane BIH traženo očitovanje na prijedlog JP Autocesta FBIH za potpunu eksproprijaciju za veći dio aerodroma, od Službe za nekretnine Grada Mostara šalje zahtjev za dostavu kompletne dokumentacije.
Prijedlog za očitovanje
U odgovoru na naše upite iz JP Autocesta FBIH naglašavaju da kada je u pitanju perspektivna vojna imovina se radi o nekretninama koje su obuhvaćene važećim aktom o javnom interesu koje se zbog toga moraju eksproprisati.
„Predmet eksproprijacije mogu biti sve nekretnine u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica, kako je definisano članom 4. Zakona o eksproprijaciji. Pitanje državne imovine i zaštita vojne imovine, trebalo je i moralo biti raspravljano u okviru izglasavanja javnog interesa pred nadležnom Federalnom vladom. Vlasnik nekretnina mogao je osporavati predmetnu eksproprijaciju samo kroz osporavanje Odluke o javnom interesu.“
Međutim, Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom je precizan i jasan po ovom pitanju.
Samo Predsjedništvo BIH ili Komisija za odbranu i sigurnost Parlamenta BIH mogu dati na raspolaganje državnu imovinu ali tek nakon provedenog postupka uknijžbe i ako je to u interesu Države BIH, odnosno javnom interesu bez ugrožavanja vojne lokacije.
U tom kontekstu eksproprijacija nad državnom imovinom se ne može vršiti od strane nižih administrativnih jedinica u ovom slučaju Federacije BIH i Grada Mostara bez saglasnosti Predsjedništva BIH.
Zašto aerodrom još uvijek nije uknjižen
Krajem 2018. godine Vlada FBIH predvođena Fadilom Novalićem donosi odluku o utvrđenom javnom interesu kao preduslovu za početak eksproprijacije koju vodi Grad Mostar.
Pet mjeseci nakon ove odluke JP Autoputevi FBIH zajedno sa administracijom Grada Mostara kreću u postupak eksproprijacije da bi se 2019. godine utvrdilo da je niz parcela u ovom postupku upisano kao vlasništvo Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu kojim raspolaže Ministarstvo odbrane BIH.
Kako bi se spriječila eksproprijacija dijela vojnog aerodroma Ortiješ, preciznije perspektivne vojne imovine, sadašnji ministar Sifet Podžić Pravobranilaštvu BIH dostavlja dokument o nužnosti pokretanja uknjižbe vojne imovine u punom obuhvatu obzirom da je u spisu jedna od parcela za eksproprijaciju kao posjednik u posjedovnom listu upisano Ministarstvo odbrane HR HB.
Međutim, Pravobranilaštvu BIH nisu dostavljeni zk. izvadci i posjedovni listovi koji su potrebni kako bi se uknjižile navedene nekretnine. Što potvrđuje i dokument dostavljen Ministarstvu odbrane od strane zamjenika pravobranioca Ismeta Velića.
Prema informacijama portala tačno.net skoro tri mjeseca nakon ove molbe, zk. izvadci kao i posjedovni listovi nisu dostavljeni instituciji Pravobranilaštvu BIH. Naši izvori iz Ministarstva odbrane BIH ističu da su se vršile opstrukcije prilikom dostavljanja potrebne dokumentacije.
„Katastar vojnih nekretnina koji se nalazi u Sektoru za nabavku i logistiku još uvijek nije predat Pravobranilaštvu BIH kako bi se moglo krenuti u upis državne imovine koja se tiče aerodroma Ortiješ. Također rukovodioci pojedinih sektora sakrivaju dokumentaciju a samim tim blokiraju napore da se ova imovina zaštiti. U konačnici ukoliko se ne upiše imovina u punom obimu prolaskom koridora Vc aerodrom bi bio smanjen na veličinu helikopterskog skvadrona na koji može sletjeti samo 6 helikoptera.“
Prema skicama Ministarstva odbrane BIH koje su u posjedu portala Tačno.net, prolaskom koridora kroz aerodrom Ortiješ bilo bi onemogućeno slijetanje aviona raspona krila 70 metara što bi u konačnici dovelo do toga da aerodrom Ortiješ bude neupotrebljiv za potrebe NATO snaga. Obzirom da na području Hercegovine već postoji heliodrom, ova perspektivna vojna lokacija gubi svoj značaj i svrhu.
U ovom kontekstu važno je napomenuti i da su vojni aerodromi na teritoriji Bosne i Hercegovine u Tuzli, Banja Luci i Mostaru projektovani tako da imaju mogućnost slijetanja aviona sa rasponom krila do 75 metara.
Ove navode pokušali smo provjeriti sa ministrom Sifetom Podžićem koji je nakon inicijalnog razgovara zamolio da ga kontaktiramo kasnije. Nakon čega je prestao odgovarati na naše pozive.
Dugogodišnji sekretar Ministarstva odbrane BIH Muhamed Smajić i jedan od najboljih poznavaoca prilika unutar ove institucije također nije želio zvanično razgovarati za portal Tačno.net. Iz ovog Ministarstva do trenutka objave ovog teksta nisu stigli odgovori na naše upite.
U ovom trenutku zahvaljujući Pravobranilaštvu BIH jedno Rješenje je poništeno i vraćeno na ponovni postupak dok su preostala dva u žalbenom postupku. Za ostalu imovinu Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu koja je u procesu eksproprijacije još uvijek se čeka uknjižba.
Nedžad Ahatović vojni analitičar ističe da svaki infrastrukturalni objekat koji se urušava trasom autoputa u konačnici vodi do pada spremnosti oružanih snaga.
„Nerazumno je trasiranje autoputa preko perspektivne vojne imovine jer se dovodi u pitanje spremnost oružanih snaga za određenu reakciju u civilnom a i vojnom kontekstu. Koliko poznajem situaciju, aerodrom Ortiješ se i koristi najviše za polijetanje aviona i helikoptera za gašenje požara. Dakle kada govorimo o civilnim potrebama ovim će biti smanjena njegova operativna spremnost. Bez obzira o kojoj se državnoj imovini radi mora se zauzeti jedan proaktivni stav obzirom da je to jedan od uslova koji smo dobili u našem putu ka punopravnom članstvu u NATO-u.“
Autoput ratnom linijom razdvajanja
Pored činjenice da trasa autoputa prelazi preko vojnog aerodroma ovom dionicom koja je proglašena od javnog interesa ugroženi su i stanovnici srpskog povratničkog naselja Ortiješ. Na nelogičnosti kao i podatak da je eksproprijacija zemljišta započeta van svih zakonskih normi upozoravaju od 2016. godine.
Vujadin Berberović predstavnik Inicijative za zaštitu građana Južne zone Grada Mostara ističe da javna rasprava za trasiranje ovom dionicom nikad nije održana.
„Nakon dvadeset godina borbe sa međunarodnom zajednicom za povratak građana srpske nacionalnosti u Mostar i dolinu Neretve šokirao nas je podatak da potencijalna trasa koridora treba da prolazi kroz povratnička naselja Hodbinu, Malo polje, Kosora, Lakševina i Ortiješ gdje je poljoprivreda osnovni izvor prihoda a zemlja je potentna i bogata kulturama poput vinograda, trešanja itd. I nakon silnih tih trasa koje su bile u planu a koje su išle po brdima gdje niko ne živi oni trasiraju put preko povratničkih naselja.“
Stanovnici ugroženih područja potpisali su i peticiju protiv ove trase, a kao još jedan od razloga zbog kojeg trasa autoputa treba još jednom biti izmijenjena Berberović vidi upravo u činjenici da je aerodrom Ortiješ vojna perspektivna imovina.
„2017. godine oni su organizovali prezentaciju gdje su ljudi iskazali svoje nezadovoljstvo. Na toj vizuelnoj prezentaciji prisustvovao je i Adnan Terzić uz lokalne predstavnike SDA gdje su vidjeli da ne smiju organizovati javnu raspravu. Do danas javna rasprava nije održana. Druga stvar, autoput ide kroz perspektivnu vojnu imovinu. O čemu mi pričamo? Autoput ide kroz aerodrom i najplodnijim dijelom Hercegovine. Čiji se to interesi ovom trasom zadovoljavaju? Mi nećemo odustati od naše borbe. Mi jesmo za autoput ali pravite ga preko ovih brda i krša.“
Berberović ističe da su predstavnici Inicijative za zaštitu građana Južne zone Grada Mostara u više navrata informisale Predsjedništvo BIH o stanju na terenu.
„Mi smo uputili pismo Šefiku Džaferoviću čija je svaka druga riječ ulazak BIH u NATO, uputili smo pismo i Željku Komšiću, a ranije sam slao nekoliko dopisa Miloradu Dodiku i uputio mu dokumentaciju, ali Milorad Dodik nije za shodno našao da se susretne sa Srbima iz Ortiješa. Imate primjer Hrvatske koja je svoj autoput napravila u zaleđu pazeći da ne unište ni jedan komad plodne zemlje. Kod nas autoput prolazi preko najplodnije hercegovačke zemlje, preko Bune i Bunice najljepšim dijelovima. Oni su išli sa tom varijantom da je Srba najmanje pa će se najmanje buniti, ali, također, iako to izbjegavam reći, trasa autoputa je ratna linija razdvajanja.“
Soko-Aluminij-Aerodrom
Dijelovi vojnog aerodroma Ortiješ 2009. godine ustupljeni su za potrebe civilne avijacije ugovorom između Ministarstva odbrane BIH i tadašnjeg ministra komunikacija i trgovine te istaknutog HDZ-ovca Bože Ljubića.
Ovim potezom povećali su se uslovi za rast komercijalnih usluga JP Aerodrom Mostar u procentualnom vlasništvu Grada Mostara 88% i Zračne luke Zagreb 12%.
Naravno, JP Aerodrom Mostar nikada nije poslovao pozitivno i opstajao je isključivo zahvaljujući subvencijama različitih nivoa vlasti. Prema dostupnim podacima ovo preduzeće je u 2017. godini tako na ime subvencija i donacija dobilo preko 3 miliona KM budžetskih sredstava od Federacije 430.000 subvencija i 1.570.000 donacija, od HNK 440.000 KM, Grada Mostara 100.000 KM dok je od IPA fondova isplaćeno 466.633 KM.
Milioni KM budžetskih sredstava uplaćenih na račun preduzeća na čijem čelu se nalazio dugogodišnji HDZ-ov direktor Marin Raspudić rezultirali su mizernim brojem putnika koji je u 2018. godini iznosio 28.423. U 2019. godine koja je do sad rekordna godina po broju turističkih posjeta u BIH JP Aerodrom Mostar zabilježio je rast od svega 32866 putnika.
Porazni rezultati poslovanja kao i informacije o netransparentnom trošenju sredstva nisu bile prepreka da dugogodišnji direktor Marin Raspudić bude nagrađen pozicijom zamjenika direktora Direkcije za civilnu avijaciju u julu ove godine. Na njegovu poziciju imenovan je Ivan Ljubić.
Razloge decenijskog negativnog poslovanja treba tražiti u stranačkom zapošljavanju kao i nekompetentnosti rukovodećih kadrova ali i u činjenici da bi povećan kapacitet mostarskog aerodroma indirektno smanjio promet na konkurentskim aerodromima u Splitu i Dubrovniku.
U tom kontekstu navodi iz Ministarstva odbrane BIH o posljedicama izgradnje autoputa kroz perspektivnu vojnu imovinu, a koji će u konačnici svesti aerodrom Ortiješ na helikopterski skvadron sa 6 helikoptera, predstavlja jasan pokazatelj budućnosti ovog preduzeća.
Ostaje nam da vidimo da li ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti izgradnji novog aerodroma u Zapadnoj Hercegovini čija će se izgradnja finansirati od budžetskih sredstva.