Čak 53% ispitanih izjavilo je kako je ulazak u eurozonu bio velika greška. Usporedbe radi, prije samo nekoliko godina, preko 70% Grka podržavalo je ostanak u eurozoni.
Foto: AFP / Valerie Gache
Dok je grčka javnost – slično onima u drugim zemljama Balkana i Istočne Europe – ovih dana primarno zaokupljena rekordno niskim temperaturama i visokim cijenama grijanja, razmjerno je nezapaženo prošla vijest o jednoj značajnoj promjeni u odnosu stanovništva prema važnoj temi. Naime, prema istraživanju koje je provela agencija Alco, a objavio časopis Zero, po prvi puta većina u Grčkoj smatra kako euro nije dobro rješenje za njihovu zemlju. Čak 53% ispitanih izjavilo je kako je ulazak u eurozonu bio velika greška. Usporedbe radi, prije samo nekoliko godina, preko 70% Grka podržavalo je ostanak u eurozoni.
Kada je prije gotovo dvije godine ljevičarska stranka Siriza došla na vlast, njezino ključno obećanje je bilo kako će s europskim “partnerima”, odnosno vjerovnicima grčkog državnog duga, ispregovarati bolje uvjete. Taj plan podrazumijevao je obostrano odustajanje od nametnutih programa “mjera štednje”, koji nisu baš ništa učinili po pitanju rastućeg državnog duga, ali su zato omogućili dramatično osiromašenje grčkog stanovništva. Ubrzo se pokazalo kako argumenti nove vlade o neefikasnosti programa na kojima su inzistirali vjerovnici nemaju prevelikog odjeka. Predvođeni Njemačkom i koristeći formalno zajedničke institucije Europske unije, vjerovnici su ostali pri svojim stavovima kako je snižavanje cijene rada i radne zaštite, upareno s privatizacijom i zaštitom interesa njihovih kompanija-investitora u Grčkoj, jedino moguće rješenje.
Nespojivi ciljevi
Kako bi dokazali svoju predanost programu “štednje”, vjerovnici su primijenili niz pritisaka na grčku vladu, koji se samo iz političke korektnosti nisu nazivali sankcijama. Glavna prijetnja pritom je bilo izbacivanje Grčke iz eurozone koje je – ako bi bilo izvedeno jednostrano i neprijateljski – moglo rezultirati grčkim državnim bankrotom. Siriza je na to odgovorila referendumom u srpnju 2015. godine na kojem je vlada ponovno obećala ostanak u eurozoni uz ukidanje “mjera štednje”. Iako je dobila uvjerljivu podršku, vlada je kroz svega nekoliko dana priznala da su ti ciljevi međusobno isključivi, pa je – tvrdeći da je eurozona važnija od promjene politike – naposljetku pristala na zahtjeve vjerovnika.
U međuvremenu se raspoloženje grčkih birača po pitanju eura promijenilo, a nastavak primjene programa koje su nametnuli vjerovnici svakako je ključni razlog za to. No unatoč većoj sklonosti birača hrabrijim potezima, više ne postoji politička stranka koja bi bila spremna da toj sklonosti udovolji. Prema velikoj većini istraživanja biračkih preferencija, desničarska Nova demokracija sada uvjerljivo vodi ispred Sirize, pri čemu su obje jednako odlučne nastaviti program “štednje”.