Nakon godina neodobravanja, članovi i članice konzervativne Francuske akademije složili su se kako ne postoje prepreke u feminizaciji francuskog jezika i ostvarenju prava koje žene danas zaslužuju.
Francuski jezik mogao bi uskoro postati bogatiji za velik broj do sada neupotrebljavanih ženskih inačica naziva profesija, kao što su sapeuse-pompière (vatrogaskinja), auteure (autorica) ili policière (policajka).
Četveročlana komisija sastavljena od Gabriela de Broglie, Michaela Edwardsa, Danièle Sallenave i Dominique Bone, uspjela se izboriti za dugoočekivani korak prema jednakosti muškaraca i žena u Francuskoj.
“Htjeli smo ponovno otvoriti to pitanje, pokazati kako je Akademija svjesna da žene razmišljaju o definiciji svojih zanimanja,“ kaže Dominique Bona.
Četrdesetak stručnjaka, poznatih i pod nazivom Besmrtnici (Les Immortels), članova Francuske akademije, odgovorni su već stoljećima za promjene u francuskom jeziku. Organizaciju je osnovao 1634. godine Cardinal Richelieu s ciljem promidžbe i zaštite francuskog jezika. Sastavljena većim dijelom od muškaraca, i to mnogih u dobi iznad 70 godina, Akademija broji samo pet žena, od kojih je prva izabrana tek 1980. godine.
Posljednji pokušaj feminizacije zabranjen je od strane Akademije 2014. godine. Time je ukinuto korištenje naziva kao što je Madame la Maire, na čemu je inzistirala gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo za svoju funkciju, umjesto dopuštenog Madame le Maire.
Sličnu sudbinu doživjela je i upotreba tzv. inkluzivnog pisanja, oblika koji je u istoj riječi sadržavao i muški i ženski naziv, odvojenih točkama, a zabranjen je 2017. godine. Na primjer, grupa žena koje glume, na francuskom bit će označena kao glumice (les actrices). Međutim, čim je među njima prisutan jedan muškarac, skupina će biti nazvana prema muškom obliku – glumci (les acteurs). Stoga su se zagovornici rodno neutralnog oblika zalagali za prisutnost i muškog i ženskog oblika, što bi u našem primjeru glasilo: acteur·trice·s. Francuska akademija osudila je navedeni način pisanja, kazavši kako je time francuski jezik doveden u smrtnu opasnost. S time se složio i francuski premijer Édouard Philippe, ustanovivši da je muški rod neutralni oblik koji bi se trebao primjenjivati i na žene kad god je to moguće.
Uvođenje određenih imenica u ženskom rodu je jednostavno, primjerice samo promjenom muškog člana le u ženski član la, kao la juge (sutkinja) umjesto le juge (sudac). Nije teško tvoriti ni ženske oblike dodatkom -e na kraju imenice u muškom rodu koja završava suglasnikom, kao što expert (stručnjak) u muškom rodu postaje experte (stručnjakinja) u ženskom rodu.
Riječi koje imaju najmanju uporabu u ženskom rodu upravo su one koje označuju zanimanja na vrhu društvene ljestvice. Najbolji primjer za to ženski je oblik riječi šef, za koji ne postoji jednoznačan oblik. Tako su Francuzi zbunjeni treba li koristiti la chef, chèfe, cheffesse, cheftaine ili možda chève. Slično je i s riječima presidente ili ambassadrice koje na francuskom ne znače predsjednica ili ambasadorica, nego supruga predsjednika, odnosno ambasadora.
Jedna od glavnih zamjerki Francuskoj jest da je feminizacija odavno uvedena u ostale frankofone države. Tako se već spomenute riječi poput cheffe (šefica) ili écrivaine (spisateljica) u Kanadi upotrebljavaju već četrdesetak godina. [V.M.] France24…