Učenje služi za užitak, za ukras i osposobljavanje; za užitak služi najviše kad smo sami i povučeni; pročitanim ukrašavamo razgovor, a osposobljavamo se za vođenje poslova.
Jer, iskusni ljudi mogu obaviti, možda i procijeniti, jednu po jednu pojedinost; ali za općenito savjetovanje, planiranje i znalačko vođenje poslova zasigurno su najbolji učeni ljudi.
Provoditi previše vremena u čitanju znači lijenost; prečesto se prikazivati učenim jest prenemaganje; svoje prosudbe stvarati uvijek i jedino prema knjiškim pravilima narav je skolastika.
Učenje usavršava čovjekovu prirodu, a sámo se učenje usavršava iskustvom; jer prirodne su sposobnosti poput biljaka u prirodi koje treba orezivati učenjem, a samo učenje pruža preopćenite smjernice ako se ne veže iskustvom.
Lukavi ljudi preziru učenja, običan im se svijet divi, a mudri ih koriste; jer učenja nisu sama sebi svrhom, već im je svrha u mudrosti koja je izvan njih i koja ih nadilazi, a stečena je iskustvom.
Ne čitajte da biste proturječili i opovrgavali; niti da biste vjerovali i primali zdravo za gotovo; ne čitajte ni da biste pronašli teme za razgovore i rasprave; čitajte da biste prosuđivali i razmatrali.
Neke knjige treba tek okusiti, druge progutati, a tek poneku sažvakati i probaviti; to jest, neke knjige treba čitati samo djelomice, druge čitati, ali ne pažljivo, a tek mali broj valja čitati u cijelosti, marljivo i pozorno.
Neke se knjige mogu čitati prepričane i u izvadcima, ali samo ako se radi o nečemu manje važnom i nevažnijim knjigama; inače su destilirane knjige poput destilirane vode – neukusne i manjkave.
Čitanje ispunjava čovjeka, razgovor o pročitanom čini ga rječitim, a zapisivanje preciznijim u znanju. I stoga, tko malo zapisuje, mora imati dobro pamćenje; tko malo razgovara, mora biti budnog duha; a tko malo čita, mora biti jako lukav kako bi izgledalo da zna ono što ne zna.
Povijest čini ljude mudrima, poezija tankoćutnima, matematika oštroumnima, prirodna filozofija dubokima, moral dostojanstvenima, logika i retorika vještima u raspravljanju. Abeunt studia in mores (Učenja prelaze u narav).
Ne postoje zapreke ni smetnje duhu koje se ne bi mogle otkloniti primjerenim učenjem, kao što se bolesti tijela mogu otkloniti primjerenim vježbama. Kuglanje je dobro za kamence i bubrege; lov za pluća i prsa; lagana šetnja za želudac; jahanje za glavu i tomu slično.
I zato, ako čovjekov duh luta, neka proučava matematiku; jer kod izvođenja dokaza, ako mu bilo što pa i neznatno odvrati pažnju, mora sve početi iznova.
Ako nije kadar uočavati ili pronalaziti razlike, neka proučava skolastike jer oni su cymini sectores (cjepidlake). Ako netko ne može raspravljati o stvarima i prisjetiti se jedne da dokaže drugu, neka proučava pravničke slučajeve. Tako se za svaki nedostatak uma može pronaći poseban recept.
S engleskog prevela: Vlasta Nedela, nova-akropola