Petak, 5 Decembra, 2025

Erdoğanov novi napad na žene

Turski parlament je krajem prošlog tjedna donio novi zakon “postupcima za građane”, svjesno ignorirajući višetjedne prosvjede velikog broja svojih građanki. Naime, najsporniji segment zakona odnosi se na to tko može sklopiti zakonski ugovor o braku.

U proces se od sada uvode muftije, odnosno vjerski dužnosnici, koji u nekim slučajevima preuzimaju zadatke državnih službenika i sklapaju brakove koji imaju pravnu valjanost bez dodatne procedure. Promjena je važan simbolički korak prema odustajanju od sekularizma koji je još uvijek jedan od službenih temelja Turske Republike.

Takvi potezi dio su dugoročnije ambicije predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana da ojača islamski karakter i reputaciju zemlje. No kao što proteklih tjedana uporno ponavljaju prosvjednice, on ne mijenja samo karakter države, već i osobito pogađa žene. Promjenom karaktera cijelog niza procedura – poput priznanja roditeljstva i dodjele državljanstva bračnim drugovima – te prepuštanjem braka muftijama svjesno se ugrožava ravnopravnost spolova. Većina je muftija naime sklona interpretaciji islama koja inzistira na manjim pravima žena i većim “moralnim zahtjevima” za njih u takvom tipu procedura.

Paralelno, ističu prosvjednice, Istanbul je službeno pri vrhu ljestvice najopasnijih gradova za žene, a podaci o nasilju i ubojstvima žena su zastrašujući na razini cijele zemlje. Ova promjena očiti je korak u pogrešnom smjeru, osobito nakon nedavnog olakšavanja dogovorenih brakova s maloljetnicama. Posredno zakonsko ograničavanje uloge žena u društvu i njihove zakonske ravnopravnosti, smatra se, izravno jača mizoginiju i pogoduje razvoju nasilja nad ženama.

Bbilten 

Povezane vijesti

Kultura šutnje kao društveni grijeh

Zilka Spahić Šiljak  Zavjet šutnje nad rodno zasnovanim nasiljem, koje u najvećoj mjeri pogađa žene i djevojčice, i dalje lebdi nad našim društvom. Iako svaka...

Jelica Belović Bernadžikovska najznačajnija etnografkinja: Borila se za žensko stvaralaštvo

Etnografkinja, književnica i novinarka koja se borila za žene i njihova prava u kulturnom i društvenom radu. Žena koju su austrijske vlasti cenzurisale i proganjale, da bi na kraju bila zaboravljena, otkrila je ljepotu ručnog rada boreći se za autorska prava žena i iskazivanje ženske kreativnosti i stvaranja. Bila je daleko ispred svog vremena, oštrog jezika, snažne volje i britkog pera pisala je smatrajući da žena treba da bude obrazovana i načitana. Jedno vrijeme je vodila Višu djevojačku školu u Banjaluci, a živjela je i stvarala u Sarajevu, Mostaru, Zagrebu i Novom Sadu. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini. Svojim naučnim istraživanjima željela je da izloži nekonvencionalni i netradicionalni pogled na ženske stvaralačke mogućnosti, pogled lišen stereotipa koji su podrazumijevali da žena nema pravo na autorsko stvaralaštvo.

Popular Articles