Djeca trebaju učiti praktične vještine koje život čine lakšim

U ne tako davna vremena u osnovnim školama bio je obavezan predmet domaćinstvo. Prema nastavnom planu i programu, učili smo kako skuhati jela, planirati kućni budžet, upravljati slobodnim vremenom, te obaviti jednostavne popravke u kući. Također smo učili kako plesti, sašiti i zakrpiti nešto…

Zbog želje da mlade odmah usmjerimo u akademske vode, sve je manje predmeta koji nude praktičnu nastavu, pa smo povodom toga u JU Gimnazija Živinice organizovali radionicu na kojoj su nastavnice koje znaju plesti, šiti ili praviti unikatne predmete te vještine i umijeća pokazale učenicama. Kasnije su učenice napravile štand u školi i prodavale svoje ručne izrade.

Činjenica je da mnogi mladi danas znaju sve o računarima, vladaju jezicima, prirodnim naukama i matematikom, ali nisu u stanju zamijeniti osigurač, prišiti dugme, popuniti priznanicu da plate račune, ispuniti zahtjev za povrat poreza, poslati pošiljku poštom, pravilno napisati molbu, žalbu, zahtjev, napraviti svoj CV, napisati motivaciono pismo, ne znaju izaći na kraj sa problemima, organizovati svoje vrijeme… Naučne studije pokazale su da mladi kojima nedostaju te osnovne životne vještine jedu brzu hranu jer ne znaju kuhati, slabije upravljaju ličnim finansijama i nisu tako snalažljivi u životu. U isto vrijeme, medicinska istraživanja pokazuju da vještine pletenja utiču na psihomotorne funkcije djeteta i usporavaju starenje i odumiranje mozga.

Većina osnovnih životnih vještina koje bi bile od koristi ako bi ih mladi naučili u tinejdžerskom dobu danas nisu zastupljene u školi, a nije lako iznenada zaroniti u svijet odraslih i sve to odjednom morati naučiti sam. Kada bi škole od samog početka obrazovanja nudile širi spektar nastave i predmeta, odnosno znanja, vjerujem da bi naredne generacije od toga mogle imati ogromnu korist. Neke predmete trebalo bi uvesti u učionicu kao pozitivan pomak od redovnih predmeta i ne bi se ispitivali ni ocjenjivali. Đaci bi bili otvoreniji za različite kulture i ideje, naučili bi vrijedne vještine za samostalan život i bili bi ohrabreni da imaju više poštovanja prema sebi i ljudima oko sebe.

Evo nekih vještina kojima bismo mogli podučavati srednjoškolce, da cijela društva imaju koristi.

1. Lične finansije

Veoma je važno da se sa finansijskim opismenjivanjem počne bar u srednjoj školi, jer većina naših građana pri raspoređivanju novca i zaduživanju pravi greške zbog kojih zapada u finansijske probleme i ugrožava egzistenciju. Razlog tome je, kako stručnjaci kažu, izuzetno slaba finansijska pismenost većine stanovništva. Učenici trebaju izučavati finansije kako bi u budućnosti znali kako da raspolažu novcem, štede, investiraju, otvaraju svoja preduzeća, pa i da se zadužuju kada to bude potrebno. Trebali bi naučiti o kreditnim karticama i njihovim opasnostima, o visinama kamate, porezima i slično. U školama bismo mogli povodom 31. oktobra, Svjetskog dana štednje, organizovati finansijske edukacije i radionice kako bi se mladi naučili osnovnim vještinama odgovornog upravljanja novcem i kako da planiraju i ostvare svoje finansijske ciljeve.

2. Vrijednosti u međusobnim odnosima

Učenje o tome kako uočiti manipulativno i nasilno ponašanje, učiti đake toleranciji, razumijevanju i uvažavanju drugih, suosjećanju i moralu, komunikacijskim vještinama i da otvoreno i iskreno razgovaraju uistinu bi pomoglo da poboljšaju svoje odnose s drugima. U posljednje vrijeme škole u sve većem broju nastoje u svoj sistem implementirati programe prevencije i suzbijanja nasilja u školi, odnosno vršnjačkog nasilja, a najvažnije je da učenici dobiju poruku i shvate da je nasilje nedopustivo i štetno za njih, bez obzira na to jesu li u ulozi nasilnika, žrtve ili posmatrača. Kod mladih je bitno razviti dobru komunikaciju, iskrenost i povjerenje koje će dovesti do međusobnog poštovanja, ravnopravnosti i podrške. 

3. Vještine preživljavanja

Vještine preživljavanja ne bi trebali učiti samo u izviđačima ili, eventualno, na onom jednom času kada vam nastavnica spomene zemljotrese i ostale prirodne katastrofe s kojima se možemo susresti. Osnove vještine preživljavanja učenice na zapadu uče još u vrtićima. Zamislite jednostavne mehaničke vještine: prva pomoć, izgradnja skloništa i paljenje vatre u divljini, uzgajanje hrane, kako napraviti obroke od vrlo malo hranjivih stvari, samoodbrana, i mnoge druge koje bi vam mogle zatrebati kada se najmanje nadate… Ako želite biti proaktivni i naučiti kako se nositi s opasnom situacijom, vještine preživljavanja mogu biti sjajan poticaj u izgradnji samopouzdanja.

4. Očuvanje mentalnog zdravlja

U posljednje vrijeme škole stavljaju akcenat na fizičku kondiciju, i to je odlično, ali mentalno zdravlje jednako je važno, posebno za mlade! Sve više njih podložno je stresu, ovisnosti, depresiji, cyberbullyingu/virtualnom nasilju. Znati kako se boriti protiv crnih misli ili učiti o tome kako govoriti iskreno i otvoreno vrlo je važno u prevenciji ovog ozbiljnog problema. Mladi su izloženi većem riziku od samoubistva, pa bi poticanje tinejdžera da govore o svojim osjećajima i brigama bio veliki korak. Svjetska zdravstvena organizacija 10. oktobar proglasila je Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Potrebna je sistemska edukacija. Mlade osobe treba pripremiti za sve segmente današnjeg užurbanog tempa života u svijetu koji se brzo mijenja.

Ovo su ključni elementi kako bi se mladi suočili s izazovima. Na zapadu se izučavaju još od osnovne škole. Potrebno je puno rada i vremena da se osavremeni i izmijeni postojeći nastavni plan i program u srednjim školama i uvede bar izborni predmet o praktičnim vještinama. Greška našeg obrazovnog sistema je u tome što učenici završavaju srednje škole bez osnovnog razumijevanja temeljenih vještina. U ovoj situaciji usmjeravamo ih prema STEM karijerama, a mislim da ministarstva obrazovanja i oni koji donose propise itekako trebaju razmisliti o tome da imamo djecu koja izlaze iz škola nesposobna upravljati svojim novcem i imati produktivan život. Važno je shvatiti da ovi predmeti ne odvlače pažnju od drugih. Za samo sat ili dva koje bismo svakog mjeseca posvetiti domaćinstvu ili nekom sličnom predmetu djeca ne bi bila lošija u matematici, fizici ili drugim predmetima. Ujedno, taj predmet ne bi trebao biti lakši od ostalih jer bi đaci trebali savladati vještine koje će im pojednostaviti život, tako da s manje stresa napuste roditeljsku kuću i postanu svoji ljudi.

Školegijum