Kako politički dogovor nije postignut, a BiH na objavu rezultata pritišće i Europska unija, direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić odlučio je potpisati odluku o obradi podataka te se objavu službenih rezultata očekuje do 1. jula ove godine.
Ni tri godine nakon provedbe popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini pitanje broj 40, odnosno rezidencijalnost nije riješena, tj. ne postoji politički dogovor oko toga kako tretirati osobe s prebivalištem prijavljenim u BiH, ali na radu ili obrazovanju u inozemstvu. No, rokovi cure, rezultate treba objaviti što prije kako proces koji je koštao oko 20 milijuna eura ne bi propao, a rezultati postali spornima jer potencijalna odstupanja, prema procjenama iznose i do 10 posto.
Rezultati popisa stanovništva koji je 2013. godine proveden po prvi put nakon 1991., bitni su kako bi se saznalo odgovore na demografska i društvena pitanja, no ovo su u BiH tek sekundarne teme jer rezultati popisa stvaraju političke prijepore. Naime, problemi oko popisa nastali su nakon što je vlada Republike Srpske osporila definiciju rezidencijalnosti, odnosno pitanje stalno naseljenih osoba u zadanim teritorijalnim jedinicama. Prema njima, osobe koje ne žive i ne rade u BiH ne trebaju biti dijelom rezultata popisa stanovništva, no u Federaciji BiH imaju suprotne stavove: ukoliko je netko odgovorio da živi u BiH usprkos tome što se školuje ili radi u drugoj zemlji, takve osobe trebaju se računati kao rezidenti.
Broj (ne)rezidenata nije nevažan te se prema nekim procjenama kreće između 196.000 pa do preko 240.000 osoba (u ranijim procjenama i oko 300.000). Pretpostavka je da većina tako registriranih osoba pripada Bošnjacima, ili Hrvatima iz Republike Srpske. Njihovim neuključivanjem u konačni popis, pripadnici ovih etničkih skupina bili bi lišeni određenih prava, a istovremeno bi bila izmijenjana i struktura pojedinih općina što automatski znači promjenu participacije tih građana u vlasti i službama (npr. u policiji).
Političke i socijalne posljedice
Kako politički dogovor nije postignut , a BiH na objavu rezultata pritišće i Europska unija, direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić odlučio je potpisati odluku o obradi podataka te se objavu službenih rezultata očekuje do 1. jula ove godine. U slučaju da se rok ne ispoštuje, izostat će međunarodna verifikacija rezultata što bi onemogućilo BiH u daljnjim pregovorima s Europskom unijom jer je objava jedan od preduvjeta koje je postavila EU. Predsjednik Republike Srpske kazao je kako taj entitet neće priznati rezultate popisa ukoliko (ne)rezidenti budu uključeni, a prema ovako potpisanoj odluci sporne osobe brojat će se kao službeno stanovništvo BiH.
Statističar Hasan Zolić kojeg citira dnevnik Avaz procjenjuje kako bi konačan broj stanovnika mogao iznositi 3 milijuna i 520 tisuća. Od čega je milijun i 764 tisuće Bošnjaka ili 50,10 posto, Srba je milijun i 85 tisuća ili 30,8 posto, dok je Hrvata 543 tisuće što je 15,41 posto ukupnog stanovništva, dok će se 129 tisuća ili 3,68 posto voditi kao pripadnici ostalih etničkih skupina. Pokažu li se ti rezultati točnim, Zolić ističe da to implicira značajne promjene u etničkoj strukturi stanovništva pri čemu Bošnjaci postaju dominantna etnička skupina. Prema posljednjem objavljenom popisu iz 1991. godine BiH je tada ima nešto više od 4,3 milijuna stanovnika. Nešto više od 1,9 milijuna činili su tadašnji Muslimani s udjelom od 43,37 posto, Srba je bilo oko 1,3 milijuna ili 31,21 posto a Hrvata oko 760 tisuća ili 17,38 posto. Najveću manjinu činili su tadašnji Jugoslaveni kojih je bilo 242 tisuće ili 5,45 posto.