fbpx

Globalno zatopljenje, odnosno zagrijavanje atmosfere i površine našeg planeta, među najvećim je opasnostima s kojima se čovjek susreo. Iako se ovaj fenomen već događao u prošlosti, ovog puta su – a zbog brzine kojom napreduje – stvari vrlo ozbiljne.

zivotinje

Sva relevantna istraživanja ukazuju kako je za aktualno zatopljenje najveći krivac čovjek, koji tome pridonosi prvenstveno kroz visoku emisiju stakleničkih plinova. Posljedice za biljni i životinjski svijet katastrofalne su: mnoge vrste se ne mogu tako brzo prilagoditi promjenama i izumiru. Međutim, i među njima postoje neke životinje koje se vrlo brzo adaptiraju te zahvaljujući zatopljenju čak i napreduju.


Glavonošci

Mnoge životinje teško stradavaju od porasta temperature mora. No glavonošci – u koje se ubrajaju hobotnice i lignje – nisu među njima. Broj im se, na opće čuđenje znanstvenika, povećava. Pretpostavlja se kako su prilagodili svoj metabolizam, pa sad brže sazrijevaju i razmnožavaju se u ranijoj dobi no inače.


Arktički komarci

Porast prosječne temperature u arktičkom području uvjetovao je još jedan neželjen porast: onaj broja arktičkih komaraca. Pokazalo se kako povećanje temperature za samo 1 °C, ubrzava razvoj komarca iz ličinke u odraslu jedinku za čak 10%. Zahvaljujući prijevremenom dosezanju zrelosti, manje su izloženi predatorima koji ih vrebaju baš u stadiju ličinke, dodatno pridonoseći bujanju ove vrste.


Potkornjaci

Jedni od najvećih šumskih štetnika žive ispod kore drveta, hraneći se njime. Javljaju se u kolovozu odnosno rujnu, provodeći prethodne tople mjesece u stadiju ličinke. Zbog povećanja prosječne temperature počeli su se pojavljivati već u lipnju, što im je omogućilo da se razmnožavaju u puno većem broju. Štete koje će to izazvati na šumama tek se trebaju utvrditi.


Crnokljuni labudovi

Zbog pretjeranog izlova gotovo izumrla vrsta, crnokljuni labud novi je uzlet doživio tijekom posljednjih desetljeća. Osim što ga je zaštitio adekvatan zakon o ugroženim životinjskim vrstama, globalno zagrijavanje omogućilo mu je pristup u nova područja koja ova vrsta koristi za razmnožavanje. Ova su prije, u hladnijim godinama, bila nedostupna.


Zvečarke

Povećanje prosječne temperature koristit će i zmijama, s naglaskom na zvečarke. Budući da su one ektotermi, odnosno njihovu tjelesnu temperaturu određuje okolina, toplija sredina uvjetovat će smanjenje razdoblja hibernacije. Također će se povećati vremenski okvir za razmnožavanje, što će dovesti do rasta broja ovih životinja.


Divlje svinje

Broj divljih svinja u prirodi neprestano raste. Veće temperature za rezultat imaju toplije zime, što omogućava preživljavanje kako starijih jedinki, tako i podmlatka koji na svijet dolazi početkom zimskog razdoblja. Iz istog razloga drveće daje više ploda, što se prvenstveno odnosi na lješnjake i žireve, koji su im primarna prehrana.


Mačke

Ne moramo ići u divljinu kako bismo svjedočili promjenama u životinjskom svijetu koje su uvjetovane globalnim zagrijavanjem; imamo ih u vlastitom dvorištu. Mačke se pare početkom godine, u prvim toplijim danima proljeća. Zbog klimatskih promjena, nekoć hladne i duge zime sad su kratke i znatno toplije, omogućujući mačkama gotovo cjelogodišnju priliku za razmnožavanje.


Izvor: Listverse

znanost.com

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU