fbpx

Svi ljudi imaju zajedničkog pretka koji je živio prije četiri milijarde godina. Znanstveni tim iz Düsseldorfa otkrio je kako je i gdje taj organizam živio. U sedmeročlanom timu je i Hrvatica, molekularna biologinja Natalia Mrnjavac (25).

v226164

Molekularna biologinja Natalia Mrnjavac (25) iz Rijeke, zajedno je sa sedam znanstvenika otkrila je da je život nastao u mračnim morskim rupama...

Svi ljudi imaju zajedničkog pretka koji je živio prije četiri milijarde godina. Znanstveni tim iz Düsseldorfa otkrio je kako je i gdje taj organizam živio. U sedmeročlanom timu je i Hrvatica, molekularna biologinja Natalia Mrnjavac (25).

Na engleskom taj se predak naziva LUCA. To je skraćenica za Last Universal Common Ancestor, odnosno posljednji univerzalni zajednički predak.

- Svi naši nalazi upućuju na to da je LUCA živio u okolišu najsličnijem dobokim geotermalnim izvorima. Bio je anaeroban i autotrofan, ovisio je o plinovima i živio je od plinova u dubokim morskim hidrotermalnim izvorima. To je važno otkriće jer postoje dvije znanstvene hipoteze o tom pretku: prva je da je nastao u malenim, plitkim lokvama na kontinentu, u što je bio uvjeren i Charles Darwin, a druga da je nastao u vulkanskim otvorima na dnu oceana. Naše istraživanje približilo ga je drugoj hipotezi i time promijenilo znanstveni uvid u to razdoblje – objašnjava molekularna biologinja Natalia Mrnjavac (25) iz Rijeke.

Od studenog prošle godine radi u Institutu za molekularnu biologiju u Düsseldorfu gdje je kao članica tima radila na dešifriranju genetske slike LUCA-e. Naime, živi svijet dijeli se u tri domene: bakterije, arheje i eukariote.

Eukarioti, kojima pripada i čovjek, nastali su kasnije. Bakterije i arheje dijele zajedničkog pretka, pa sukladno tome LUCA je zajednički predak svih živih organizama.

- Na internetu postoje baze podataka sa sekvencama, tj. slijedovima DNK raznih organizama. DNK se mijenja kroz vrijeme, ali uspoređujući slijedove vidimo sličnosti i različitosti koje su dijelili preci. Usporedbom tih podataka došli smo do zajedničkog pretka. Koristili smo dvije tisuće sekvenciranih genoma bakterija i arheja, pregledali više od šest milijuna gena te za sve njih napravili silogenetska stabla koja pokazuju svojstvene odnose tih gena. Imamo moćna računala pa smo to mogli izvesti. Na kraju smo došli do 355 gena, odnosno proteina za koje je vjerojatno da su bili u zajedničkom pretku, a temeljem toga možemo znati u kakvim je uvjetima i na koji način živio – pojasnila je Mrnjavac.

Njihov rad objavljen je u svim relevantnim znanstvenim časopisima i doživjeli su svjetsku slavu, no posao nije gotov.

- Iako bih se željela vratiti u Hrvatsku, to zasad nije opcija. Ovdje sam još na doktorskom studiju biologije. Sad ću se početi baviti posljednjim pretkom eukariota, tj. pitanjem kako se snabdijevao kofaktorima i aminokiselinama – zaključila je ova perspektivna mlada znanstvenica.

24sata.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU