fbpx

hobotmica r

Iako možda liče na neke vanzemaljce, hobotnice osjećaju bol, kao i ljudi. Nauka danas bilježi i proučava njihove emocije i slaže se da su u pitanju kompleksne životinje. Ova misteriozna bića su veoma inteligentna, prenosi rts.

Oktavia, hobotnica u Nju England akvarijumu u Bostonu, bila je stara i na samrti. Premjestili su je iz turističkog dijela akvarijuma u mirniji, tamniji dio, koji više podsjeća na njihovo prirodno stanište. Na takva mjesta inače odlaze kad se bliže kraju života. Njena ljudska prijateljica Saj Montgomeri željela je da se od nje oprosti.

Ova autorka i naučnica je proučavala Oktaviju u sklopu istraživanja koje sprovodi od 2015. za svoju knjigu „Duša hobotnice". Igrala se s njom i hranila je godinama. Montgomeri opisuje nevjerovatnu inteligenciju ovih životinja, a sa čak četiri hobotnice je ostvarila prijateljstvo. Svaka od njih imala drugačiju ličnost. Govoreći za DW, Montgomeri se prisjeća posljednjeg puta kad je vidjela Oktaviju.

„Bila je bolesna i stara. Vidjelo se da umire. Otvorila sam akvarijum i ona je došla da me vidi. Nije bila gladna, nije htjela da jede. Dala sam joj ribu, a ona ju je uzela i stavila sa strane. Potrudila se da dopliva skroz do površine vode da me vidi i pipne. Ispružila je pipke i dodirivala me je nekoliko minuta gledajući me u oči".

To se desilo nakon što je Oktavija provela 10 mjeseci u mirnom dijelu akvarijuma. Za sve to vrijeme nije vidjela Montgomeri niti druge ljude. Za životinje koje žive tri do pet godina, to je dug period. Dakle, sjećala je se. Uskoro nakon toga, Oktavija je umrla.

Prave emocije, a ne refleksi

Posljednji pozdrav sa Oktavijom je samo jedan od susreta koje je naučnica imala sa raznim hobotnicama, a zbog kojih smatra da one imaju osjećanja. Njeni zaključci su bazirani na ličnim iskustvima. Ipak, drugi naučnici se slažu sa tim. Sada već postoji naučni konsenzus da su hobotnice svjesna bića, da osjećaju bol i da se aktivno trude da ga izbjegnu.

Dw sl.2

Kristin Endrjus i Frans de Val pisali su u novom izdanju naučnog žurnala „Sajens" da mnoge životinje, uključujući cefalopode poput hobotnica, osjećaju bol. Pritom se ne radi samo o refleksima, kao kada ljekar pacijenta lupi malim čekićem o koljeno.

„Ne radi se o prostim nervnim refleksima, koji ne dolaze do centralnog nervnog sistema i svijesti. Hobotnice aktivno izbjegavaju bol, pa čak i mjesta gdje su nekada ranije doživljavale bolna iskustva, iako u tom trenutku ne osjećaju ništa", pišu naučnici. Oni smatraju da se ove životinje sjećaju prethodnog bola.

Razlika između osjećanja i emocija

Istraživači životinja razlikuju pojam emocija i pojam osjećanja. Emocije su „mjerljiva psihološka i neurološka stanja, koja se ogledaju u ponašanju". Pri tom dolazi do povišene tjelesne temperature, povećane aktivnosti neurotransmitera i hormona, ili izbjegavanje mjesta gdje se desio određeni stimuli. Osjećanja su, na dubljem nivou od emocija. Ljudi svoja osjećanja iskazuju često verbalno, „srećan sam" ili „tužan sam".

Ljudska bića ne mogu da komuniciraju sa životinjama na takav način, te je nemoguće da tačno odredimo šta životinje osjećaju. Ali, to ne znači da one ne osjećaju ništa.

Govoreći za DW, Endrjus objašnjava da bi naučnici trebalo da prihvate da životinje imaju osjećanja, baš kao i ljudi. Radosna ili tužna osjećanja, osjećanje bola i užitka kada osjete dodir sunčevih zraka.

„Mi ne možemo to da mjerimo kod životinja, ali ne možemo ni kod ljudi", kaže naučnica koja radi u istraživačkom centru „Enimal Majnds" na Jork Univerzitetu u Torontu, Kanadi.

Montgomeri se slaže sa tim. Iako ne zna kako se hobotnica osjeća u trenutku kada dopliva do nje na površinu vode da joj dodirne ruku, ona ističe da to ne možemo da tvrdimo ni za jedno živo biće. „Ne znam šta hobotnica osjeća u duši. Ali ne znam ni šta moj muž osjeća, odnosno da li je sreća za njega osjećanje koje je isto kao i kod mene".

Važan korak ka dobrobiti životinja

Ujedinjeno Kraljevstvo je nedavno formalno priznalo da hobotnice i njima slične životinje imaju osjećanja, da su svjesne i da imaju sjećanja na bol.

Lignje, rakovi, hobotnice, krabe, jastozi - sve su to životinje uključene u novi zakon o dobrobiti životinja koji je trenutno na dnevnom redu britanskog parlamenta.

Džonatan Birč, profesor saradnik na Londonskoj Školi Ekonomije, predvodio je tim koji je proučavao više od 300 studija prije nego što je sarađivao sa britanskom vladom na izradi zakona.

„Svi dokazi potvrđuju da su u pitanju svjesne životinje. Predlažemo da se sve one uvrste u novi zakon o dobrobiti životinja. Dokazi su posebno jasni kada su u pitanju hobotnice", kaže Birč.

Profesor je istakao da nije čudno što mnogi ljudi ne mogu da saosjećaju sa ovim morskim i riječnim životinjama, zato što su one toliko drugačije od nas i djeluju nam strano. „To ipak ne znači da nemamo sa čim da saosjećamo, ne znači da one nemaju osjećanja. Moramo da slušamo nauku i dokaze".

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU