fbpx

d28f0422 a65f 4967 8d8f 865c9c9e813b

 Foto: EPA/Wikipedia

U JEKU pandemije covida-19 svako toliko nađemo se pred kontradiktornim porukama o korisnosti zaštitnih maski.

S jedne strane stižu nam informacije prema kojima studije pokazuju da kirurške maske, ako se ispravno koriste, mogu značajno smanjiti rizik infekcije.

S druge nam WHO, ali i neki neovisni stručnjaci poručuju da kirurške maske ne pružaju neku osobitu zaštitu te da čak mogu biti i štetne ako ih ne znamo ispravno koristiti.

Budući da je riječ o izvorima koje ne valja olako odbacivati kao nevjerodostojne, nameće se pitanje kome, odnosno u što vjerovati.

Kontradiktorne poruke WHO-a

Novi val polemike oko maski pokrenuo je direktor WHO-a za izvanredne situacije Michael Ryan koji je u ponedjeljak rekao da WHO vjeruje da maske trebaju nositi samo ljudi koji su bolesni kako ne bi širili viruse, zdravstveni radnici kojima su neophodne jer su jako izloženi i ljudi koji u domaćinstvima brinu o bolesnima.

“Nema konkretnog dokaza koji bi ukazivao da masovno nošenje maski donosi bilo kakvu korist, zapravo, postoje izvjesni dokazi koji nagovještavaju suprotno”, rekao je Ryan. 

“Tu je još i globalni problem nedostatka maski i drugih medicinskih potrepština. Ljudi koji su najviše izloženi riziku su zdravstveni radnici koji su izloženi virusu svake sekunde svakog dana. Pomisao na to da nemaju maske je užasna”, rekao je.

Ovako postavljena, ova poruka je naizgled kontradiktorna. WHO nam prvo poručuje da od nošenja maski nema koristi, a potom da maske treba ostaviti za one kojima su najpotrebnije – za medicinsko osoblje i one koji brinu o bolesnima. Ako su maske korisne medicinskom osoblju da se ne zarazi, kao i onima koji brinu o bolesnima, to znači da smanjuju vjerojatnost zaraze pa bi trebale biti korisne svima, zar ne? To što trenutno postoji manjak maski pa je etički ispravno osigurati da se medicinsko osoblje prvo opskrbi, ne podrazumijeva da su one beskorisne za zdrave u svim okolnostima.

Druga naizgledna kontradikcija u porukama WHO-a je ta što njegovi stručnjaci savjetuju da bi zaraženi svakako trebali nositi maske, a zdravi ne. To bi neupitno imalo smisla kada bi vrijedilo sljedeće:

– kada bi se svi zaista pridržavali te upute pa nosili maske čak i kada su uvjereni da imaju samo vrlo blagu prehladu, a ne covid-19

– kada bismo bili sigurni da zaraženi bez simptoma ili s vrlo blagim simptomima nisu važni prijenosnici covida-19; međutim jedno veliko istraživanja objavljeno u časopisu Science pokazalo je da su oboljeli koji su prošli potpuno ispod radara u Kini bili zaslužni za čak 79% zaraza iako su njihove emisije virusa bile manje, jednostavno zato što su bili mnogobrojniji i zato što nisu bili prepoznati kao oboljeli (međutim, treba imati na umu da je ovo istraživanje provedeno u samim počecima epidemije dok još nije bilo intenzivnijih mjera za suzbijanje epidemije poput socijalnog distanciranja)

No, pokazat ćemo da preporuke WHO-a ipak vrijede za većinu okolnosti.

Naša virologinja: Slijedite upute WHO-a, ali dosljedno

Doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, glasnogovornica Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva i virolog u Centru za proteomiku, Sveučilišta u Rijeci ističe da je covid-19 prilično nova bolest te da je, iako se puno može naučiti usporedbom sa srodnim i sličnim virusima, većina sadašnjih smjernica i preporuka zapravo ekstrapolacija iz prethodnih ispitivanja.

“O potrebi nošenja maski imam podvojeno mišljenje”, kaže za Index Juranić Lisnić.

“Smatram da su maske apsolutno potrebne u kliničkom okruženju gdje medicinsko osoblje ulazi u bliske interakcije s pacijentom i dolazi u kontakt sa značajnim količinama virusa te za osobe koje se bave dijagnostikom. Također želim ponovno istaknuti da preporuka WHO-a jest da maske nose osobe koje dolaze u bliske kontakte s oboljelima, primjerice ukućanima ili osobama koje imaju bilo kakve simptome respiratorne infekcije, pa čak i ako su oni vrlo blagi, te da takve osobe ostaju kod kuće i izbjegavaju druge ljude. I inače bi bilo dobro da se ljudi pridržavaju smjernica izbjegavanja velikih grupa i nose maske ukoliko imaju simptome neke respiratorne bolesti, čak i ako nije u tijeku epidemija, jer tako zaista možemo značajno smanjiti kolanje bolesti koje se šire kapljicama. Nitko ne voli biti bolestan, pa čak i ako se radi o bezazlenoj prehladi. Međutim, ovo sada je bespredmetna rasprava, ili bar trebala biti, jer javni prijevoz je jako ograničen, a nitko s bilo kakvom infekcijom sada ne bi smio izlaziti iz kuće i biti u kontaktu sa drugim ljudima. U svim drugim uvjetima smatram, da za sada, dok još nemamo dovoljno relevantnih istraživanja baš na ovom konkretnom virusu i ovoj epidemiji, maska nije nužna ukoliko se pridržavamo svih drugih smjernica kao što su socijalno distanciranje, pranje ruku, kihanje u pregib lakta, izbjegavanje gužvi itd. Naime, moj strah je da će se ljudi nošenjem maski opustiti i smatrati da su s maskama zaštićeni i da mogu olabaviti sa svim drugim mjerama opreza, što bi bila greška. Svaki put kada odem u dućan uočavam da većina ljudi masku ne mijenja redovito jer su maske vidljivo mokre i oštećene, ne nose ih pravilno i stalno ih namještaju i diraju po dijelovima oko nosa i usta. U takvom kontekstu, maska je štetnija nego što je korisna i to i za nositelja – jer si rukama po licu razmazuje akumulirane kapljice – i za okolinu jer nositelj masku nije pravilno stavio, tako da i dalje širi kapljice i rukama ih razmazuje okolo, a ima lažan osjećaj sigurnosti. S obzirom na trenutačni manjak maski, apelirala bih na ljude da ih čuvaju za imunološki suprimirane osobe i za one sa simptomima bolesti. Ako i kada nedostatak maski ne bude više problem, nosite ih slobodno, ali ih mijenjajte redovito i koristite pravilno. I pritom ne odustajte od drugih mjera“, poručuje naša virologinja.

Kineski stručnjak: Velika greška Europljana i Amerikanaca je to što ne nose maske

Naizgled sasvim suprotnu tezu WHO-ovoj nedavno smo mogli doznati iz uglednog časopisa Science koji je objavio intervju sa šefom kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti Georgeom Gaom. U njemu je Gao poručio da je jedna od velikih grešaka koje rade Europljani i Amerikanci u borbi s covidom-19 to što ne inzistiraju na nošenju maski.

“Po mojem mišljenju, velika pogreška SAD-a i Europe jest da ljudi ne nose maske. Ovaj virus prenosi se kapljicama i bliskim kontaktom. Kapljice igraju vrlo važnu ulogu – morate nositi masku jer, kad govorite, uvijek iz usta izlaze kapljice. Mnogi ljudi imaju asimptomatske ili predsimptomatske infekcije. Ako nose maske za lice, to može spriječiti da njihove kapljice koje nose virus pobjegnu i zaraze druge”, rekao je Gao za Science.

U zemljama u kojima se nose maske manje je smrti

Zanimljivo je da su ovih dana neke države odlučile poslušati Gaoa.

Primjerice, grad Jena prvi je u Njemačkoj u ponedjeljak uveo obavezno nošenje maski u javnom prijevozu, trgovinama, u državnim zgradama i na drugim prometnim mjestima na kojima je teško ostvariti veliku udaljenost od drugih ljudi.

Austrija je također u ponedjeljak najavila da će ljudi u trgovine morati nositi maske. One će se besplatno dijeliti u svakoj trgovini.

U tom kontekstu zanimljivo je vidjeti i usporedbe broja smrti po zemljama u kojima je nošenje maski uobičajeno i onih u kojima nije. Čini se uvjerljivo.

Zemlje s jakom kulturom nošenja maski:

Tajvan: 3 smrti – 0,1 smrti na milijun stanovnika

Japan: 54 smrti – 0,4 smrti na milijun stanovnika

Južna Koreja: 152 smrti – 3 smrti na milijun stanovnika

Zemlje sa slabom kulturom nošenja maski:

Italija: 10.779 smrti – 178 smrti na milijun stanovnika

Španjolska: 6803 smrti – 146 smrti na milijun stanovnika

SAD: 2475 smrti – 7 smrti na milijun stanovnika

Naravno, ove brojke zapravo predstavljaju samo korelacije, a ne i uzročno posljedičnu povezanost. Postoje brojni drugi čimbenici s kojima bi ovdje trebalo računati, osobito kada govorimo o smrtnosti. Među ostalim to su nacije koje su prebrodile SARS, a koje su također posznate po kulturi samodiscipline. Ipak, nesrazmjer između azijskih zemalja s kulturom nošenja maski i zapadnih koje je nemaju, teško je ignorirati.

a2b77b09 be66 4411 a17a a176cacd4bca

Maska N95

Kako funkcioniraju maske?

Covid-19 je bolest dišnih putova koja se prenosi kapljicama stvorenim govorom, kašljanjem i kihanjem pa je logično očekivati da bi maske kao filtri mogle pružiti neku zaštitu.

Virusi koji uzrokuju gripu uglavnom su promjera između 0,08 i 0,12 mikrometara (1 mikrometar = 1/1.000.000 metara). SARS-CoV ima slične dimenzije od 0,08 do 0,15 mikrometara. No virusi uglavnom ne putuju zrakom pojedinačno, već u kapljicama čiji se promjer kreće između 0,6 i 1000 mikrometara.

U stručnoj literaturi uglavnom se spominju i uspoređuju dvije vrste maski za jednokratnu upotrebu – jeftinije kirurške i značajno skuplje s respiratorom N95 koje uobičajeno koštaju oko jedan dolar (slika gore).

Maske poznate po oznaci N95 naziv su dobile po tome što zaustavljaju oko 95% čestica promjera 0,3 mikrometara koje je najteže zaustaviti. Veće kapljice ne uspijevaju brzo meandrirati sa strujama zraka između niti od kojih je sačinjena maska pa završavaju na tkanju. S druge strane, ekstremno male kapljice sudaraju se s molekulama zraka u tkanju pa i one u velikim brojevima završavaju na nitima. Kapljice od 0,3 mikrometra imaju optimalne dimenzije da budu nošene u krivudavim strujama zraka. No i njih je moguće zaustaviti pametno uređenim višeslojnim tkanjem u maskama, a to uspješno čine i maske N95 i kirurške maske.

Ovdje je važno istaknuti da su kirurške maske udobnije za nošenje, među ostalim i zato što uzrokuju manje zagrijavanje lica. S druge strane, smatra se da maske N95 bolje prianjaju uz lice što znači da kapljice imaju manje šanse proći kroz razne propuste.  

Što o maskama kažu studije?

O pitanju iz naslova u medicinskim se krugovima vodi polemika već dugi niz godina. Provodila su se i provode se brojna istraživanja koja nisu uvijek davala jasne rezultate. Neke studije pokazivale su da maske nisu osobito korisne, neke druge da jesu. Bilo je i mnogo onih koje su uspoređivale različite vrste maski.

Prema nekim studijama, s kirurškim maskama na licu pet puta smo sigurniji nego bez njih. No većina studija ipak daje nešto slabije rezultate.

Jedno istraživanje provedeno 2006. i 2007. u domaćinstvima u Sydneyu pokazalo je da se rizik obolijevanja članova obitelji u kojima je dijete imalo gripu koji su na pravilan način nosili maske tijekom sezone bolesti sličnih gripi smanjio za 60% do 80%.

U jednom istraživanju provedenom 2009. devetero pacijenata oboljelih od gripe kihalo je pet puta u Petrijevu posudu bez maske, s kirurškom maskom i s maskom N95. U gotovo svakom slučaju kada su kihnuli bez maske, virusi su se pojavili u posudici. Kada su kihnuli s bilo kojom od maski, virusa nije bilo.

Jedna studija, koja je usporedila različite vrste maski, objavljena u uglednom časopisu British Medical Journal, pokazala je da je propusnost za viruse maski od tkanine oko 97%, a kirurških oko 44%. Kako će se ti postoci odraziti u smislu opasnosti infekcije za ljude koji nose maske, teško je odgovoriti jer oni ne predstavljaju kvantificirani rizik. Naime, neki stručnjaci smatraju da je bolje išta nego ništa, dok drugi ističu da pamučne maske mogu biti čak i kontraproduktivne jer će stvoriti osjećaj lažne sigurnosti.

Najveća studija o korisnosti maski

Jedan od uvjerljivijih odgovora na naše pitanje dala je najveća studija koja je ikada provedena na temu korisnosti maski, objavljena 2019. u uglednom medicinskom časopisu JAMA. U njoj su uspoređene kirurške maske s maskama s respiratorima N95. Ona je provedena u bolnicama u šest američkih gradova na oko 2400 medicinskih djelatnika. Studija je pokazala da kirurške maske pružaju podjednaku zaštitu kao i skuplje, a neudobnije, maske s respiratorima. 

Jedna novija studija provedena je na 246 koronavirusom oboljelih sudionika. Oni su pola sata disali u uređaj za prikupljanje kapljica Gesundheit II. Kada su disali bez maski, koronavirus je otkriven u 30 do 40 posto njihovih kapljica. Kada su imali maske na ustima, virus nije pronađen.

Znanstvenici su također testirali djelovanje maski u randomiziranim kontroliranim studijama. Jedno istraživanje provedeno među 1437 studenata u Michiganu pokazalo je da pranje ruku i nošenje maski zajedno smanjuje vjerojatnost infekcije za 35% do 51%. Svaka od ove dvije mjere sama za sebe nije dala osobito uvjerljive rezultate.

Kada maske uistinu nisu korisne?

No, stvari ipak nisu tako jednostavne kako se čine na prvi pogled. Naime, teza WHO-a da maske mogu biti beskorisne ili čak štetne stoji u nekim okolnostima. Svakako stoji da maske nisu korisne kada smo u šetnji na otvorenom, bez mogućnosti za bliski kontakt s drugim ljudima.

Štetne mogu biti ako ih nepravilno koristimo i odlažemo. WHO je stoga na svojim stranicama predstavio neka važna pravila uz koje je nošenje maski sigurno:

– Maske su učinkovite samo ako se koriste u kombinaciji sa čestim čišćenjem ruku alkoholom ili trljanjem ruku sapunom i vodom.

– Ako nosite masku, onda morate znati kako je koristiti i pravilno odlagati.

– Prije nego što stavite masku, očistite ruke trljanjem ruku sapunom ili sredstvom na bazi alkohola.

– Pokrijte usta i nos maskom i pazite da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.

– Izbjegavajte dodirivanje maske tijekom upotrebe; ako to učinite, očistite ruke trljanjem sredstva na bazi alkohola ili sapunom i vodom.

– Zamijenite masku novom ako je vlažna i nemojte ponovno koristiti maske za jednokratnu upotrebu.

– Pravilo za uklanjanje maske: uklonite je odostraga (ne dodirujte prednju stranu maske); odmah odbacite u zatvorenu posudu; očistite ruke sredstvom na bazi alkohola ili sapunom i vodom.

Zaključak: Bolje je nositi maske nego ne nositi

Zaključimo na kraju da uistinu nema potrebe za korištenjem maski na otvorenom gdje nema mogućnosti da dođemo u blizak kontakt s oboljelima. Ukratko bismo mogli reći da su maske to korisnije i učinkovitije što je izloženost virusima veća. Stoga stoji preporuka WHO-a da je bolje prepustiti ih onim kojima su najpotrebnije, osobito u vrijeme nestašice.

S druge strane nošenje maski opravdano je u prostorima u kojima dolazimo u bliske kontakte s ljudima te s površinama, predmetima i proizvodima s kojima u kontakt dolazi veliki broj ljudi. To osobito vrijedi ako imamo neke simptome dišnih infekcija, no moglo bi vrijediti čak i ako ih nemamo.

Naravno, nema baš nikakve dvojbe da su maske najvažnije za medicinske djelatnike. Oni su najviše izloženi bolesnicima i virusima u najvišim koncentracijama. Stoga se nema smisla razbacivati s njima, ako nam baš nisu stvarno potrebne.

(Index)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU