Foto: Charlein Gracia/Unsplash
Djeca iz siromašnijih sredina vjerovatnije će iskusiti biološke nepovoljne faktore, poput ubrzanog starenja u poređenju sa svojim vršnjacima iz bogatijih porodica, pokazuje istraživanje.
Naučnici sa Imperial College London analizirali su podatke 1.160 djece uzrasta od šest do 11 godina iz različitih dijelova Evrope, a rezultati su objavljeni u časopisu "The Lancet".
Djeca su ocijenjivana pomoću međunarodne skale porodičnog blagostanja, koja uključuje različite faktore - na primjer, da li dijete ima svoju sobu i koliko vozila porodica posjeduje, piše "Guardian".
Djeca su podijeljena u tri grupe - visoko, srednje i nisko blagostanje - a uzorci krvi korišćeni su za mjerenje prosječne...
Foto: PBS Eons/YouTube
Životinjska carstva Azije i Australije su poput dva odvojena svijeta, zahvaljujući nevidljivoj liniji koja se proteže tačno između dva susjedna kontinenta.
Većina divljih životinja nikada ne prelazi tu zamišljenu granicu, čak ni ptice. I tako je već desetinama miliona godina, uz evoluciju životinja na različite načine sa svake strane. Sve je počelo prije oko 30 miliona godina, kada se australijska tektonska ploča udarila u evroazijsku tektonsku ploču i stvorila arhipelag, preusmjeravajući okeanske struje i stvarajući nove regionalne klime.
Na jednoj strani, u Indoneziji i Maleziji, evoluirali su majmuni, slonovi, tigrovi i nosorozi; dok na drugoj strani, u Novoj Gvineji...
Foto: Fena
Zaduživanje je ušlo u naš svakodnevni život tiho, gotovo neprimjetno. Danas se kredit uzima za stan, auto, telefon, pa čak i ljetovanje. Sve više ljudi ima više rata nego stabilnih prihoda, a razliku između korisnog i štetnog zaduživanja malo ko zaista razumije. I tu počinje problem.
Najveći mit u ličnim finansijama je da je svaki dug loš. To jednostavno nije tačno. Dug, kao i alat, može biti koristan ako znaš kako da ga koristiš – ali isto tako, ako ne znaš, može da ti napravi ozbiljnu štetu. Ključ je u tome za šta se zadužuješ, pod kojim uslovima i...
Ilustracija
Interakcije između čovjeka i vještačke inteligencije postaju sve složenije, a istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primjećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju potražilo emocionalnu podršku od vještačke inteligencije, na sličan način kao što interaguju sa ljudima.
Istraživači sa Univerziteta Vaseda su osmislili novu skalu samoprocjene i istakli koncepte anksioznosti, vezanosti i izbjegavanja prema vještačkoj inteligenciji, a njihova studija je objavljena u časopisu Current Psychology.
Očekuje se da će njihov rad poslužiti kao smjernica za dalje istraživanje odnosa između čovjeka i vještačke inteligencije i uključivanje etičkih razmatranja u razvoj AI u budućnosti, prenosi Science daily.
U inovativnom...
Foto: Animavet
Ljetne temperature ne utiču jednako na ljude i životinje. Psi i mačke nemaju učinkovit sustav znojenja kao mi, pa su osjetljiviji na pregrijavanje.
Evo što im najviše smeta, i kako im možete pomoći.
1. Asfalt i beton
Vruć pločnik može opeći šape vašeg psa. Šetnje planirajte rano ujutro ili kasno navečer, a ako morate izaći po danu, birajte travnate površine.
2. Zatvoren prostor bez ventilacije
Nikada ne ostavljajte ljubimce u automobilu, čak ni na nekoliko minuta. Čak i uz otvorene prozore, temperatura u autu može postati smrtonosna. Kod kuće osigurajte dobru ventilaciju, hladeću prostirku i dovoljno hlada.
3. Gusto krzno bez češljanja
Dlaka zadržava toplinu....
Foto: Freepik
Suze se obično vide kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu: vjenčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Suze radosnice djeluju kontradiktorno, ali pružaju fascinantan uvid u to kako ljudski mozak podnosi intenzivne emocije.
Plač je složen biološki odgovor na emocionalno preopterećenje – i ne pravi razliku između dobrih i loših osjećanja. Bilo da su izazvane tugom ili ushićenjem, suze su često rezultat pokušaja našeg mozga da obradi više nego što može da podnese u tom trenutku, objašnjava dr Mišel Spir, profesorka anatomije...
Istražujući kožu guštera naučnici sa Univerziteta u Ženevi ustanovili su vezu između matematičkog rada Alana Tjuringa i tvorca ćelijskih automata Džona fon Nojmana
Foto: Unsplash
Posebno alarmantan podatak dolazi iz Istraživanja koje su proveli na Institutu za genetičko inženjerstvo Univerziteta u Sarajevu da je čak 64,3% analiziranih krpelja bilo pozitivno na borelije.
Visoka zaraženost krpelja bakterijom borelijom: Istraživanja su pokazala da je 64,3% posmatranih krpelja vrste Ixodes ricinus u Bosni i Hercegovini zaraženo bakterijama roda Borrelia, koje uzrokuju Lajmsku bolest.
Raznolikost vrsta borelija i značaj migratornih ptica: U urbanim područjima poput Darive kod Sarajeva pronađeno je šest različitih vrsta borelija, pri čemu ključnu ulogu u njihovom širenju imaju migratorne ptice koje doprinose složenom zoonotskom ciklusu.
Nužnost kontinuiranog monitoringa: U Bosni i Hercegovini ne...
Foto: Impuls
Naučnici u Japanu razvili su plastiku koja se u morskoj vodi raspada u roku od nekoliko sati, što bi moglo biti rješenje za zagađenje okeana koje ugrožava morski životinjski svijet.
Naučnici već dugo eksperimentišu sa biorazgradivom plastikom, a istraživači iz RIKEN Centra za nauku o emergentnoj materiji i Univerziteta u Tokiju navode da se njihov novi materijal razgrađuje mnogo brže i ne ostavlja tragove.
U laboratoriji u gradu Vaku blizu Tokija, tim je demonstrirao kako komadić plastike nestaje u bazenu slane vode u kojem je stajao oko sat vremena.
Iako još uvek nisu iznijeti planovi za komercijalizaciju tog otkrića, vođa projekta...
Foto: Impuls
Jednostavno pravilo koje, čini se, upravlja organizacijom života na Zemlji opisano je u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Ecology & Evolution.
Istraživački tim, predvođen Univerzitetom Umeå i u kojem učestvuje Univerzitet u Readingu, vjeruje da ovo pravilo pomaže objasniti zašto su vrste rasprostranjene na način na koji jesu po planeti. Otkriće će pomoći u razumijevanju života na Zemlji - uključujući i to kako ekosistemi reagiraju na globalne promjene u okolišu.
Pravilo je jednostavno: u svakoj regiji na Zemlji, većina vrsta se okuplja u malim "vrućim tačkama", a zatim se postepeno širi prema van, a sve manje vrsta može preživjeti...
