Foto: Krista Mangulsone/ Unsplash
Neovisno o tome volite li vikend izlete ili radite u smjenama, ukoliko ste vlasnik ljubimca često se pitate koliko vaš ljubimac može biti sam kod kuće, a da ne gladuje i ne postane previše uznemiren.
Ipak, odgovor nije isti za sve jer zavisi od vrste životinje, njenoj dobi, navikama i emocionalnim potrebama.
Kada je riječ o mačkama kao kućnim ljubimcima, one su poznate po svojoj neovisnosti i većina ih se može bez problema nositi sa šest do 12 sati samoće, ukoliko imaju sve što im treba, hranu, vodu, čisti pijesak i sigurno okruženje, piše Klix.
Za odraslu, zdravu mačku...
Foto: AI/Freepik
Švicarska farmaceutska kompanija „Roche“ uskoro će na ljudima početi finalna ispitivanja antibiotika „zosurabalpin“, koji je namijenjen liječenju infekcija opasnih po život.
Kompanija je objavila da je „zosurabalpin“, prva klasa antibiotika sposobna za borbu protiv superbakterija, pokazao obećavajuće rezultate u ranim ispitivanjima i da će sada proći kroz opsežnija ispitivanja na ljudima.
Ako se pokaže da djeluje, onda će to pružiti novo sredstvo u borbi protiv Acinetobacter baumannii, bakterije otporne na lijekove, koja čini 50 posto slučajeva među onima koji su preminuli od infekcije.
Nijedna nova klasa antibiotika nije otkrivena decenijama, a nijedna nije pronađena koja može da uništi „gram-negativne“ bakterije poput...
Foto: Julie Ricard/Unsplash
Gotovo polovica mladih ljudi bi radije živjela u svijetu bez interneta, pokazuje jedno britansko istraživanje. To se sada ogleda i u novim trendovima – barem donekle.
Skoro 530.000 pratitelja ima takozvani „The Offline Club" na Instagramu. Ovo doduše zvuči gotovo ironično, jer se kod tog kluba zapravo radi o svjesnoj pauzi od društvenih mreža – dakle, i od samog Instagrama. To djeluje „čudno“, svjesni su toga i sami osnivači kluba Jordy, Ilya i Valentijn. Ova trojica mladića iz Nizozemske žele pomoću Offline kluba „vratiti ljudskost u današnje izolirano, ekranima opsjednuto društvo" – kako su napisali na svom nalogu...
Foto: Vejmělka. F., Mammalia 2025
Neke vrste širom svijeta poznate su samo iz muzejskih primjeraka. Vrsta štakora poznata samo iz istorijske muzejske građe fotografisana je živa planinama Papue Nove Gvineje, što predstavlja prvi put da je ova životinja dokumentovana u divljini.
Subalpski vunasti štakor (Mallomys istapantap) naučno je opisan tek 1989. godine, a te informacije potiču iz muzejskog primjerka.
Životinja je viđena živa samo jednom u posljednjih 30 godina i nikada nije fotografisana; jedine slike (osim onih primjerka) su oslikane ilustracije iz 1995. Međutim, češki doktorand František Vejmělka odlučio je krenuti u potragu.
Šestomjesečna ekspedicija na otok Nova Gvineja natjerala je Vejmělku da...
Foto: Roberto Sorin/ Unasplash
Utvrđeno je da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.
Australijska agencija za regulaciju lijekova i terapije odobrila je prvi lijek za liječenje Alzheimerove bolesti, objavio je u četvrtak ABC.
Administracija za terapijske proizvode (TGA) odobrila je lijek Donanemab, za koji je utvrđeno da usporava napredovanje Alzheimerove bolesti čišćenjem proteina u mozgu.
Lijek je namijenjen osobama s blagim kognitivnim oštećenjem ili blagom demencijom uzrokovanom Alzheimerovom bolešću, koja je najčešći tip demencije. To je vodeći uzrok smrti kod žena u Australiji i drugi najčešći kod muškaraca.
Lijek se daje kao intravenska infuzija svake četiri sedmice, maksimalno 18 mjeseci, prenosi Anadolija.
Može...
Foto: Impuls
Poslovi koje tradicionalno obavljaju žene ranjiviji su na uticaj umjetne inteligencije (AI) nego poslovi koje rade muškarci, posebno u bogatijim zemljama, pokazuje izvještaj UN-ove Međunarodne organizacije rada (ILO).
Izvještaj pokazuje da će se 9,6 posto tradicionalno ženskih poslova i 3,5 posto "muških" poslova transformirati pod uticajem AI-a, posebice u administrativnim i činovničkim poslovima.
Sudjelovanje čovjeka će i dalje biti ključno za mnoge zadaće i uloge će se najizglednije radikalno promijeniti, a ne nestati, dodaje se u izvješću.
Poslovi u medijima, na izradi softwarea i poslovima vezanim uz finansije takođe su na vrhu udara AI-a koji proširuje svoje kognitivne sposobnosti.
- Naglašavamo da...
Foto: Israel Andrade/Unsplash
Najnovija južnokorejska studija otkrila je da preveliki broj radnih sati i prekovremeni rad dovode do značajnih promjena strukture mozga, što je rezultat kombinacije fizičke i emotivne prenapregnutosti.
Istraživanje dvojice naučnika sa univerziteta Čung-Ang i Jonsei obuhvatilo je 110 zdravstvenih radnika podijeljenih u dvije grupe. U jednoj grupi našli su se oni koji su svake nedjelje radili najmanje 52 sata, dok su u drugoj grupi bili zaposleni koji su radili standardno radno vrijeme, prenosi Si-En-En (CNN).
Kod osoba koje su radile prekovremeno došlo je do značajnih promjena u regijama mozga koji regulišu kognitivne i emotivne funkcije, što je posljedica njihove...
Foto: Freepik
Da li AI predstavlja prijetnju za domaće radnike, ili novu priliku za ekonomski iskorak?
Dok se svijet ubrzano prilagođava primjeni umjetne inteligencije (AI) u svim segmentima rada i društva, pitanje koje se postavlja i u Bosni i Hercegovini glasi: Da li AI predstavlja prijetnju za domaće radnike, ili novu priliku za ekonomski iskorak?
AI u praksi – gdje je BiH danas?
Umjetna inteligencija više nije futuristička ideja – ona je već ovdje. Domaće IT firme, marketinške agencije i proizvodna preduzeća sve češće koriste AI alate za automatizaciju rutinskih zadataka, prediktivne analize tržišta i optimizaciju proizvodnje.
Primjer dolazi iz Sarajeva - jedna softverska...
Foto: Milad Fakurian/Unsplash
Kolika je brzina misli: ljudski mozak prima preko milijardu bita senzorskih podataka u sekundi, ali ih obrađuje brzinom od samo 10 bita u sekundi, pokazalo je novo istraživanje.
Ovaj jaz između primanja i obrade informacija otkriva ključne nepoznanice u oblasti neurologije i ljudske kognicije.
U pjesmi Universe song iz Smisla života Monthy Pyton show, navodi se niz brzina u svemiru. Jedna od najpoznatijih veličina u nauci svakako je brzina svjetlosti, jedna važna konstanta koja iznosi c≈299,792.458km/s. Svašta znamo o brzinama, ali ne znamo jedno – kolika je brzina misli?
Ispostavilo se, ne baš onoliko brza koliko umišljamo da jeste. Istraživači,...
